Stanovnici otočne države Tuvalu, smještene u južnom Pacifiku otprilike na pola puta između Havaja i Australije, sve se teže nose s posljedicama porasta razine mora.
Borba za opstanak vlastite domovine dovela je do toga da je već trećina stanovništva zatražila preseljenje u Australiju u sklopu posebnog viznog programa, osmišljenog upravo zbog klimatskih promjena, piše Index.
Tuvalu, koji čini skupina malih otoka i atola, prema posljednjim službenim podacima ima oko 10.000 stanovnika. Nijedan dio njegova teritorija ne uzdiže se više od šest metara iznad razine mora, što ga svrstava među najugroženije države na svijetu kada je riječ o klimatskim promjenama i porastu oceana.
Australija otvorila program preseljenja
Australija je 16. lipnja otvorila prijave za vizni program koji će trajati nešto više od mjesec dana i omogućiti trajno preseljenje dijela stanovnika Tuvalua. Kroz sustav nasumičnog odabira do siječnja iduće godine bit će izabrano 280 kandidata koji će dobiti pravo na stalni boravak u Australiji, uz pristup zdravstvenom sustavu, obrazovanju i tržištu rada. Interes je iznimno velik – prema podacima CNN-a, prijavilo se više od 4000 građana Tuvalua.
Australska ministrica vanjskih poslova Penny Wong poručila je kako program predstavlja ostvarenje zajedničke ideje o “mobilnosti s dostojanstvom”. Naglasila je da on stanovnicima Tuvalua pruža konkretnu priliku za izgradnju sigurnije budućnosti, dok klimatske promjene postupno ugrožavaju opstanak njihove zemlje.
Zastrašujuće prognoze
Premijer Tuvalua Feleti Teo upozorio je da bi do 2050. godine više od polovice teritorija zemlje moglo biti redovito poplavljeno zbog plimnih valova, dok bi do kraja stoljeća taj udio mogao doseći i 90 posto. Glavni grad Fongafale, smješten na atolu Funafuti, na pojedinim se mjestima prostire na tek dvadesetak metara širine kopna.
Pokušajte se staviti u moju poziciju, kao premijera Tuvalua, koji mora planirati razvoj i osigurati osnovne usluge za svoj narod, a istodobno se suočava s tako zabrinjavajućim i zastrašujućim prognozama, rekao je Teo na Konferenciji Ujedinjenih naroda o oceanima u Nici.
Dodao je i kako unutarnje preseljenje u Tuvaluu zapravo nije opcija. Naša je zemlja potpuno ravna. Ne postoji mogućnost da se ljudi presele u unutrašnjost ili na viši teren – jer viši teren ne postoji, istaknuo je.
Sporazum koji bi trebao jamčiti opstanak države
Vizni program dio je šireg sigurnosnog i klimatskog sporazuma koji su Australija i Tuvalu potpisali 2023. godine. Tim se dogovorom Australija obvezala pružati sigurnosnu zaštitu Tuvaluu, kako od mogućih vojnih prijetnji, tako i od posljedica klimatskih promjena. Sporazum dodatno predviđa da će Australija priznati državnost Tuvalua i u slučaju da njegov teritorij jednog dana postane nenastanjiv.
U dokumentu se navodi kako će “državnost i suverenitet Tuvalua biti očuvani, kao i prava i obveze koje iz toga proizlaze, bez obzira na utjecaj porasta razine mora uzrokovanog klimatskim promjenama”.
Prva “digitalna nacija” na svijetu
Tuvalu već godinama poduzima korake prema digitalnom očuvanju vlastitog identiteta. Na klimatskom summitu COP27 u Sharm el-Sheikhu 2022. godine vlada je najavila plan da zemlja postane prva “digitalna nacija”. Ideja uključuje virtualnu rekonstrukciju teritorija, digitalno arhiviranje kulturne i povijesne baštine te postupno premještanje državnih funkcija u online prostor.
Australija je priznala koncept digitalnog suvereniteta Tuvalua, što bi toj državi moglo omogućiti očuvanje međunarodnog statusa i u slučaju gubitka fizičkog teritorija.
Australski premijer Anthony Albanese poručio je kako ova inicijativa odražava posvećenost stabilnoj i sigurnoj pacifičkoj regiji te naglasio da partneri na Australiju mogu računati kao na “pouzdanog saveznika”.
TUVALU’S Governor-General, Reverend Sir Tofiga Vaevalu Falani, has called for urgent global action on climate mobility, warning that the Pacific nation’s future cannot be separated from the rights, identity and sovereignty of its people as sea-level rise intensifies.
Addressing… pic.twitter.com/eiXpTbJAcJ
— Islands Business (@ib_magazine_) June 22, 2026
Pacifik kao geopolitičko poprište
Dok Australija nastoji jačati svoj utjecaj u Pacifiku, osobito u kontekstu sve izraženijeg nadmetanja s Kinom, američka politika ide drugim smjerom. Prema izvještajima agencije AP, Tuvalu se našao među 36 zemalja koje se razmatraju za proširenje američke zabrane putovanja.
Na tom su popisu već države poput Afganistana, Irana i Libije, dok su neke pacifičke zemlje, među njima Tonga i Vanuatu, pozvane da unaprijede sigurnosne i administrativne procedure vezane uz putovanja i status svojih državljana.
U međuvremenu, Tuvalu se suočava s pitanjem koje nadilazi nacionalne okvire – kako očuvati državu, narod i identitet u trenutku kada domovini prijeti doslovni nestanak pod površinom oceana.
(www.jabuka.tv)
