Australski znanstvenici pratili su više od 3.300 djece i utvrdili da korištenje ekrana, osobito prije spavanja i u dječjoj sobi, može biti povezano s kasnijim odlaskom na počinak, kraćim snom i poteškoćama u funkcioniranju tijekom dana.
San je jedan od najvećih izazova za mnoge roditelje male djece. Osim što utječe na raspoloženje i funkcioniranje cijele obitelji, ključan je za razvoj mozga, učenje i očuvanje zdravlja u najranijim godinama života.
Novo istraživanje australskih znanstvenika pokazalo je da bi vrijeme provedeno pred ekranima, posebno mobitela i tableta, moglo imati značajnu ulogu u kvaliteti sna djece predškolske dobi.
Istraživači su analizirali podatke 3.324 obitelji s djecom u dobi od šest mjeseci do šest godina iz cijele Australije, a riječ je o prvoj fazi petogodišnjeg longitudinalnog istraživanja koje provodi Australian Centre of Excellence for the Digital Child, piše The Conversation.
Roditelji su odgovarali na pitanja o navikama spavanja svoje djece, uključujući vrijeme odlaska na počinak, trajanje sna, dnevno spavanje i eventualne poteškoće u funkcioniranju tijekom dana, prenosi Tportal.hr.
Bilježili su i koliko vremena djeca provode pred ekranima, koje uređaje koriste te upotrebljavaju li ih u spavaćoj sobi i tijekom dva sata prije odlaska na spavanje.
Djeca su izložena ekranima od najranije dobi
Rezultati pokazuju da su digitalni uređaji prisutni u životima djece vrlo rano i da njihova upotreba raste s dobi.
Manje od polovine djece između druge i pete godine života pridržava se nacionalnih preporuka prema kojima bi vrijeme provedeno pred ekranima trebalo biti kraće od dva sata dnevno, a udio djece koja zadovoljavaju te preporuke kreće se između 27 i 44 posto.
Istraživači su također utvrdili da se korištenje uređaja u dječjim sobama javlja već u najranijoj dobi te postaje sve češće kako djeca odrastaju.
Do pete godine gotovo 40 posto djece koristi prijenosne uređaje poput mobitela ili tableta u svojoj sobi.
Zašto djeca ne bi trebala biti izložena ekranima prije spavanja?
Kasniji odlazak na spavanje i kraći san
Kod beba u dobi od šest do 12 mjeseci znanstvenici nisu pronašli jasnu povezanost između korištenja ekrana i kvalitete sna te pretpostavljaju da na njega u toj dobi veći utjecaj imaju biološki i razvojni čimbenici.
Moguće je, međutim, da dio izloženosti ekranima nije obuhvaćen istraživanjem, primjerice kada roditelji ili starija braća i sestre koriste uređaje u njihovoj blizini.
Situacija se mijenja kod starije djece. Istraživanje je pokazalo da su dvogodišnjaci za svaki dodatni sat korištenja prijenosnih uređaja tijekom dana odlazili na spavanje gotovo pola sata kasnije.
Kod trogodišnjaka je povezanost bila još izraženija.
Svaki dodatni sat korištenja mobitela ili tableta bio je povezan ne samo s kasnijim odlaskom na počinak, nego i s kraćim ukupnim trajanjem sna te većim poteškoćama u funkcioniranju sljedećeg dana.
Slični obrasci zabilježeni su i kod gledanja televizije, no učinak prijenosnih uređaja bio je snažniji i dosljedniji u gotovo svim dobnim skupinama.
Ekrani prije spavanja posebno problematični
Najveći utjecaj na kvalitetu sna imalo je vrijeme provedeno pred ekranima tijekom dva sata prije odlaska na počinak.
Djeca od jedne do pet godina koja su češće koristila bilo kakav ekran neposredno prije odlaska u krevet kraće su spavala, kasnije su odlazila na počinak i češće su imala probleme povezane sa spavanjem u usporedbi s vršnjacima koji su u tom razdoblju rijetko ili nikada koristili ekrane.
Znanstvenici upozoravaju da ovo istraživanje ne dokazuje izravnu uzročno-posljedičnu vezu.
Budući da su podaci prikupljeni u jednom trenutku, nije moguće sa sigurnošću tvrditi uzrokuju li ekrani probleme sa spavanjem ili djeca koja dulje ostaju budna jednostavno imaju više prilika koristiti uređaje.
Daljnje praćenje iste skupine djece trebalo bi pružiti jasniji odgovor.
Što roditelji mogu učiniti?
Autori istraživanja smatraju da rezultati upućuju na nekoliko jednostavnih promjena koje bi mogle pomoći poboljšanju dječjeg sna.
Stručnjaci preporučuju da se mobiteli, tableti i drugi ekrani drže izvan dječjih soba kad god je to moguće jer se time smanjuje vrijeme korištenja uređaja, ali i povezanost spavaće sobe s aktivnostima koje potiču budnost i uzbuđenje.
Savjetuju i uspostavljanje večernje rutine koja može uključivati čitanje, igru, kupanje ili druge opuštajuće aktivnosti umjesto gledanja sadržaja na ekranima.
Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti mobitelima i tabletima jer ih djeca najčešće koriste iz neposredne blizine pa su više izložena svjetlosti njihovih zaslona.
Ona može ometati lučenje melatonina, hormona koji pomaže organizmu da se pripremi za san.
Znanstvenici zaključuju da ekrani neće nestati iz naših domova, ali da promjene u vremenu i mjestu njihove upotrebe mogu pomoći djeci da dobro i dovoljno dugo spavaju, što im je potrebno za zdrav razvoj.
Mnogi ovo krše: Doznajte koliko vaše dijete smije biti pred ekranom prema dobi
(www.jabuka.tv | Foto: Pexels)
