Za ova zanimanja vlada veliki interes: Mostarski učenici pronalaze posao čim završe srednju školu

Tržište rada u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj prolazi kroz razdoblje visoke potražnje za strukovnim kadrovima, zbog čega lokalne škole prilagođavaju programe kako bi učenicima omogućile brzi pronalazak posla.

Srednja elektrotehnička škola u Mostaru od jeseni uvodi novi četverogodišnji tehnički smjer – tehničar za računalstvo i razvoj softvera. Reforma nastavnog plana predstavljena je osnovnoškolcima tijekom dana otvorenih vrata škole.

Uprava škole ističe kako se novi smjer izravno naslanja na dosadašnji kurikulum, ali s pojačanim fokusom na praktično programiranje.

Zadržat ćemo sve cjeline elektrotehničke skupine predmeta, ali sada ćemo više imati naglasak na strogo računalstvo odnosno na programiranje, računalne mreže i baze podataka. Samim tim djecu ćemo učiti kako se neki softver i pravi, a ne samo kako se koristi, govori Maja Ivanović, profesorica računalstva.

Uz četverogodišnja tehnička zanimanja, u školi vlada i golem interes za klasične trogodišnje zanate poput elektromehaničara i elektroničara, jer stvarne potrebe tržišta rada jamče brz posao.

Učenici trogodišnjih obrtničkih programa imaju mogućnost zaposlenja odmah nakon završetka škole jer kroz srednju školu prolaze praksu u tvrtkama koje ih često zadrže.

Dodatni poticaj pruža i Grad Mostar, koji mjesečno sa 150 KM stipendira učenike koji upišu deficitarna trogodišnja zanimanja.

Službeni podaci potvrđuju visoku fluktuaciju u strukovnom sektoru.

Prema statistici Službe za zapošljavanje Federacije BiH za 2025. godinu, s evidencije su se zbog zapošljavanja najčešće odjavljivali radnici s trogodišnjom stručnom spremom:

  • prodavači,
  • automehaničari,
  • frizeri,
  • zavarivači,
  • kuhari i
  • vozači.

Među kadrovima sa srednjom stručnom spremom (IV. stupanj) prednjače ekonomski tehničari, maturanti gimnazije, medicinske sestre i strojni tehničari.

Veliki broj građevinskih i infrastrukturnih projekata u zemlji drži potražnju za radnicima svih profila na povijesno visokoj razini, što diplomantima tehničkih škola olakšava izbor između tržišta rada i nastavka obrazovanja.

Tvrtke kontinuirano prate izvode s biroa u potrazi za inženjerima.

Srednjoškolci nakon elektrotehničke škole često upisuju tehničke fakultete, a proces je olakšan otvaranjem Elektrotehničkog fakulteta u Mostaru, zbog kojeg mladi više ne moraju odlaziti na studij u Hrvatsku.

Dugogodišnji predavači u školi, od kojih su neki i sami bili njezini učenici, svjedoče o važnosti praktičnih vještina i baze koju pruža rad u radionicama.

Ovo je moja radionica. Radim već 26 godina ovdje. Puno je onih učenika izašlo iz ove radionice. Žica je osnovac svega svega toga. Ne može se ništa bez žice. A uvijek mora biti netko tko će dovesti tu žicu do kompjutera, do računara, do bazne stanice, ističe profesor Alen Panža.

(www.jabuka.tv | Foto: snimka zaslona)





Komentiraj: