Nakon nekoliko teških nesreća i pogibija na planinama u Bosni i Hercegovini, posebno na zahtjevnim stazama i via feratama, u javnosti se sve više postavlja pitanje shvaćaju li ljudi dovoljno ozbiljno planinu, koliko su opasne ferate, što početnici najčešće podcjenjuju i kako se pripremiti za siguran odlazak u prirodu.
O ovim ključnim temama za emisiju “Novi dan” govorio je Senad Strukan iz Gorske službe spašavanja (GSS), stanica Sarajevo.
Na samom početku razgovora, Strukan se osvrnuo na akciju potrage i spašavanja na Trebeviću u kojoj je i sam sudjelovao.
U biti nije ni bila potraga, već smo znali lokaciju unesrećenog, radilo se o nekoj ozljedi. Rekli bismo lakša ozljeda kada je riječ o ozljedi noge, unesrećeni nije bio životno ugrožen. Mi imamo dežurne timove koji reagiraju u prvih pola sata, izađu na teren. Prvi tim koji je izašao vrlo brzo je locirao unesrećenog, sanirao ozljedu i evakuirao ga do hitne pomoći. Tako da je vrlo brzo i učinkovito riješena akcija, za razliku od ovih drugih akcija, nažalost, koje su se događale na našim prostorima, ispričao je.
Novi trend i tri smrtna slučaja u dva dana
U protekla dva dana na bh. planinama zabilježena su čak tri smrtna slučaja, uključujući i potragu na Čvrsnici za planinarom iz Hrvatske koji je, nažalost, pronađen mrtav. Komentirajući sve veći broj ljudi koji odlaze sami u rizična područja, Strukan ističe da je riječ o trendu koji je započeo tijekom pandemije koronavirusa.
Mi smo svjedoci jednog trenda. Kad je počela ta korona pa su ljudi bili zatvoreni u kućama, u tom nekom razdoblju ljudi su počeli bježati u prirodu, u planinu. Sve više i više je posjetitelja, neću sutra reći planinara, nego ću reći posjetitelja prirode i planine. Jer planinar je netko tko je već iskusan u planini, tko zna ta pravila ponašanja.
Nama je drago što ljudi bježe u prirodu i planinu. Bolje je da su u planini nego u gradu na nekoj kavi u zadimljenom prostoru, puše šišu i ostalo. Planina je ipak nešto što svi trebamo prakticirati. Međutim, da bismo bili sigurni u planini, moramo poštovati ta pravila jer planina je stvarno surova i, pod navodnicima, opasna, jer ovo su nam sve dokazi što planina može napraviti nespremnom čovjeku, pojasnio je Strukan.
Tragedija na Čvrsnici: Mladi planinar preminuo tijekom uspona na Hajdučka vrata
Govoreći o osnovnim pravilima ponašanja, Strukan je odmah iznio ključne savjete kako bi ih posjetitelji trajno zapamtili, ističući izoliranost kao najveći rizik.
Prvo i osnovno pravilo, nemojte ići sami u planinu. Bilo što da se dogodi, najmanja, najsitnija ozljeda, što smo, opet kažem, bili svjedoci takvih situacija, najmanja ozljeda može dodatno ugroziti život ako ste sami. Ako nemate mogućnost kontaktirati nekoga, jer planina je takvo područje da nemate svugdje mobilni signal, ako nemate nekoga uz sebe tko će vam eventualno pružiti tu prvu pomoć, otići do lokacije gdje imate signal, pozvati pomoć, vi ste u životnoj opasnosti, makar to bila ozljeda skočnog zgloba. Idite spremni u smislu odjeće i obuće koju koristite u planini, naveo je naš sugovornik.
Oprema i edukacija kao jedini spas
Kvalitetna oprema je, prema riječima stručnjaka iz GSS-a, od ključnog značaja, iako standardi u BiH često diktiraju potragu za jeftinijim alternativama.
Ta oprema je relativno skupa za naše standarde i ljudi pribjegavaju nekim alternativama. Te alternative mogu do određene granice povećati vašu sigurnost. Međutim, ako zaista ne investirate u tu opremu, a ozbiljno se bavite tim stvarima, planinarenjem, hikingom, trekkingom i ostalim, vi u biti sebe dovodite u rizik.
Ako na automobil kada vozite ne stavite zimske gume, vi ste u velikoj opasnosti. Tako i na planinu, ako ne hodate u gojzericama, vi ste u opasnosti. Ako penjete feratu bez propisane opreme, vi ste u ogromnoj opasnosti. Tako da mi uvijek ističemo tu opremu, istaknuo je Strukan.
Međutim, kaže da je posjedovanje opreme samo pola rješenja:
Ostalo je pola edukacija. I to je ono na što mi zapravo apeliramo i s ciljnim snagama se trudimo educirati ljude. Krećući od male djece u vrtićima, osnovnim i srednjim školama, gdje imamo priliku doprijeti do tih mladih ljudi, pa i do naših društvenih mreža gdje stalno objavljujemo te situacije i dijelimo savjete ljudima. Tako da oprema plus edukacija i, u biti, poštovanje tih nekih pravila bi trebalo smanjiti rizik na minimum.
Tehnologija protiv gubljenja i uloga vodiča
Iako je odlazak na ture bez vodiča donedavno bio izrazito opasan, razvoj novih tehnologija smanjio je taj rizik, pod uvjetom da se pravilno koriste. GSS Federacije BiH je u tu svrhu razvio i posebnu aplikaciju sa SOS funkcijom.
Donedavno je to zaista bilo opasno. Međutim, mi smo sada u vremenu kada postoje razne tehnologije, spremljeni trekovi, GPS karte, koje, ako ih, opet kažem, poštujete i pratite, daju malu šansu da se izgubite.
Ako se izgubite, opet kažem, postoje tehnologije, krenuvši od aplikacije koju smo razvili mi u Gorskoj službi spašavanja Federacije, gdje vi u svakom trenutku možete kliknuti SOS dugme i kontaktirati nas izravno.
Tragičan kraj potrage na Visočici: Pronađeno tijelo planinara iz Hrvatske
Mi dobijemo vašu lokaciju i ako niste sigurni kamo krenuti, dobijete daljnje upute. Ako ste stvarno u problemu, netko će doći po vas. Rizik je manji nego što je prije bio, naglasio je Strukan te dodao:
Međutim, ako i dalje niste sigurni koristiti te trekove, GPS, ako ne znate čitati kartu, ipak savjetujemo da angažirate nekog iskusnog vodiča ili nekog tko poznaje taj teren. Ne mora to biti neki veliki iskusni vodič. Mi imamo u našem Planinarskom savezu vrlo iskusne vodiče koji vode organizirane ture. Planinarska društva su otvorena za sve, tu je neka simbolična cifra, platite 50 maraka da se pridružite grupi i uživate, prođete jednom, dva, tri puta s tom grupom. Idući put, tj. peti, šesti put ćete znati samostalno tu turu.
Novinarka je u studiju konstatirala da je primijetila kako ljudi često precjenjuju svoju fizičku spremu, ali i sposobnost čitanja karata, spomenuvši pritom svoje izviđačko iskustvo i činjenicu da mlađe generacije rijetko vladaju tim vještinama. Strukan se složio s tom konstatacijom:
Nije slučaj. Evo, u našem razgovoru sam znao da ste bili u izviđačima i znate što je zapravo čitanje karte i koliko je to ozbiljna stvar. Ove starije generacije dosta znaju. Međutim, mlađe generacije apsolutno ne znaju da postoji karta, kompas, busola, svi se pouzdaju u ove telefone, Google Maps i ostalo, što nas može izdati zbog baterije, signala i ostalog.
Subjektivne opasnosti uzrokuju 80% nesreća
U analizi rizika, Strukan je napravio jasnu razliku između objektivnih i subjektivnih opasnosti koje vrebaju u prirodi, naglašavajući da ljudski faktor igra ključnu ulogu u većini nesreća.
Ljudi se veoma često precjenjuju. Mi u planini imamo dvije vrste opasnosti, subjektivne i objektivne. Objektivna opasnost je sve ono što nas vreba u planini. Vremenske neprilike, divlje životinje, vrtače, lavine, sve ono što nas može zateći u prirodi, a na što mi ne možemo utjecati. I to je, da kažem, nekih 20% slučajeva koje imamo, te neke objektivne opasnosti.
U 80% slučajeva, sad ovo je neka moja slobodna procjena iz iskustva, nekih 80% slučajeva su subjektivne opasnosti dovele do problema. Subjektivna opasnost je upravo to da ljudi precijene svoje mogućnosti, da nisu svjesni svojih fizičkih i mentalnih sposobnosti, da koriste neadekvatnu opremu i da se jednostavno nađu u problemu.
Bilo da se iscrpe, da nemaju dovoljno vode pa dehidriraju, pa kolabiraju i tako dalje, definitivno to vrlo često dovodi ljude u opasnost. Ta subjektivna opasnost, njihova nepripremljenost i precijenjenost, stava je Strukan.
Na pitanje koliko spasiocima olakšava posao kada građani unaprijed prijave svoje rute kretanja, Strukan odgovara da se to nažalost ne događa dovoljno često.
Ima situacija i to su uglavnom, da kažem, iskusni planinari, vodiči koji vode ture na području Županije Sarajevo pa nam jave: dolazimo tad i tad, imamo grupu od ne znam 15-20 ljudi, krećemo se tom rutom, plan povratka nam je tad, javit ćemo vam se kad se vratimo. I to je nešto što nama u startu olakša posao, da kažem, to je neko preventivno djelovanje tog vodiča grupe. A u slučaju da se bilo što dogodi, nama je već posao u startu olakšan za nekih 50%, imamo pola informacija koje su nam potrebne, dovoljno da prikupimo drugih 50% i krećemo u akciju.
I to je nešto što mi uvijek savjetujemo i pojedincima, ne samo grupama. Ako nemate nekoga kome ćete se javiti, to može biti neki član obitelji, prijatelj, susjed, bilo tko, da kažete idem tamo, krećem se tuda i tuda, plan mi je vratiti se do tad. Ako se ne vratim, nešto se dogodilo. To možete uvijek uraditi i prema GSS-u. Da se javite, nama kažete sve to i mi vas tamo pribilježimo. Dežurni tim, ako se ne javite do određenog vremena kad ste rekli, kontaktira vas. Ako vas ne može kontaktirati, mi dižemo uzbunu, savjetovao je Strukan.
Jedan od najvećih problema predstavlja i psihološki pritisak lažnog ponosa zbog kojeg planinari forsiraju kretanje i onda kada im tijelo ili uvjeti poručuju drugačije. Strukan naglašava da stidu nema mjesta u prirodi.
Stida u ovim aktivnostima definitivno ne bi trebalo biti. I mi često kažemo, koristi se jedan termin, netko osvojio vrh, osvojio planinu. Planina se ne može osvojiti. Planina je nešto što je mnogo jače od nas i ako osjetite da je u nekom trenutku, pod navodnicima, jača od vas, bolje je da se vratite, da pokušate drugi dan, kad se budete osjećali spremnije, kad vam vremenske prilike to dozvole, kad vam, u biti, planina dozvoli da se popnete i posjetite njezin vrh, a ne da je osvojite.
Tako da definitivno, u svakom trenutku kad osjetite bilo kakvu nelagodu, naš savjet je da se vratite i pokušate drugi put. Nije sramota, nema stida, to je normalna stvar. Svi mi koji se bavimo time smo to bezbroj puta iskusili i postupili tako. A oni koji nisu, opet kažem, svjedoci smo raznih nemilih događaja i vrlo često se to dogodi zato što ljudi ne žele odustati, nego forsiraju preko nekih svojih granica, što nikako nije preporučeno, posebno je naglasio Strukan.
Problem društvenih mreža: U štiklama i tenisicama na snijeg zbog “fancy” fotografije
Utjecaj društvenih mreža stvorio je novu vrstu opasnosti, jer atraktivne fotografije privlače ljude koji nisu svjesni stvarnih uvjeta na terenu. Strukan je prokomentirao da je svjestan da gojzerice možda ne izgledaju lijepo na fotografiji kao štikle, ali je podcrtao da su u sklopu opreme veoma važne za sigurnost planinara pa je isto tako iznio i nevjerojatne detalje s terena.
Te društvene mreže su opet priča za sebe i imamo osjećaj da se ne samo u ovom domenu, u planinarenju i planini, nego u društvu općenito, dogodi da netko objavi dobru fotografiju pa svi žele posjetiti to mjesto i objaviti motiv. Za planinarstvo to ne bi trebao biti cilj, kazao je Strukan te jasno poručio:
Opet kažem, lijepo je uslikati fotografiju, objaviti je negdje, podijeliti s prijateljima, međutim, nemojte da vam to bude primarni cilj jer, opet kažem, to vas može dovesti u problem.
Ako pak želite posjetiti neku lokaciju koju je netko uslikao i objavio, istražite, istražite, opremite se, obujte se. Znam da gojzerice ne izgledaju lijepo na fotografiji kao štikle, ali vjerujte, susrećemo se i s tim.
Bilo da je riječ o fotografiji ili nečemu drugom, ali u svakom slučaju, čak i zimi se susrećemo s tim da mlade dame ili gospoda idu u tenisicama i štiklama kako bi se fotografirali negdje u prirodi, da bi to izgledalo lijepo, fancy, cool. Obujte te gojzerice. Ako ne izgledaju tako elegantno, one vas čuvaju.
Ključni savjeti za kraj: Što ponijeti i bez čega se ne kreće?
Za sve one koji se tek spremaju za svoj prvi odlazak u planinu, ali i za iskusnije planinare, Strukan je iznio završni set pravila i preventivnih mjera bez kojih se ne smije krenuti na put, s posebnim naglaskom na alkohol i nagle promjene vremena.
Definitivno je ključ priprema. Pogledajte vremensku prognozu. Što vas očekuje? Čak i ljeti. Usred ljeta planine su takve da se vrijeme može okrenuti u 10 minuta, iz sunca može početi kiša, čak i snijeg padati. Ja sam se najviše smrznuo ljeti u planini više nego zimi, jer sam zimi spreman za to, a ljeti me iznenadi. Pogledajte vremensku prognozu. Isplanirajte rutu kojom ćete se kretati. Ako niste sigurni, tražite savjet.
Javite se lokalnoj gorskoj službi ili nekome od prijatelja, poznanika, ukućana. Napunite mobilne telefone. Ako imate neki power bank, dobro bi bilo da ga imate sa sobom u ruksaku kako biste nas u slučaju bilo čega mogli kontaktirati. Ponesite dovoljno hrane i pića, tj. vode. Nemojte konzumirati alkohol u planini, čak ni zimi, a ljeti pogotovo. To je nešto što je protiv svih naših pravila. Ne, nikako u planini. Opremite se, dakle. Oprema, odjeća, obuća, naveo je Strukan.
Kao završni i izuzetno važan korak u pripremi, Strukan savjetuje instaliranje tehnologije koja izravno spašava živote u slučaju kriznih ili neugodnih situacija.
I za kraj bih rekao instalirajte aplikaciju koja je razvijena, koja vam uvelike može pomoći u bilo kakvoj neugodnoj situaciji. U planini ne mora biti nesreća, može biti neka neugodna situacija u kojoj ne znate izlaz. Aplikacija se zove SOS-GSS. Preuzmete je na svoje uređaje, radi i bez interneta, što je vrlo bitno. Popunite tamo svoje podatke i u slučaju bilo čega kliknete jedno dugme i mi dobijemo informaciju da se nešto događa, zaključio je Senad Strukan u razgovoru za N1.
(www.jabuka.tv)
