Hercegovina skriva mjestašce u kojem ljiljani i križevi stoljećima zajedno prkose vremenu

Dok se u suvremenoj Bosni i Hercegovini vode neprestani, često iscrpljujući politički i nacionalni ratovi oko prisvajanja povijesti, simbola i baštine, stvarnost na terenu nudi posve drugačiju priču. Najbolji dokaz za to krije se u Boljunima, malom selu na području Stoca.

Daleko od dnevnopolitičke buke, ova nekropola stećaka čuva tiho i veličanstveno svjedočanstvo o vremenu u kojem su kršćanski simboli koji danas razdvajaju – križevi i ljiljani – stoljećima složno i neraskidivo živjeli na istom kamenu, pričajući priču o jedinstvenoj i bogatoj prošlosti zemlje koju danas dijelimo.

Nije ni čudo da je poznati austrijski povjesničar Moritz Hoernes (1852. – 1917.) s divljenjem svjedočio stećcima Hercegovine u svom djelu iz 1888. “Dinarska putovanja: Kulturne i pejzažne slike iz Bosne i Hercegovine” kada je zapisao:

Nadgrobne ploče iz Ledinca u narodu se nazivaju kraljevskim spomenicima, i doista smo na tri ploče našli okvire od ljiljana koji podsjećaju na grb Anžuvinaca i na vrijeme Ludovika Velikog, koji je preko svoje žene Elizabete, kćeri Stjepana IV., bana Bosne, postao gospodar Hercegovine.

Bilo nam je nemoguće posjetiti svih stotinu i više mjesta gdje su između granice Dalmacije i donjeg toka Neretve očuvani dijelom viteški grobovi, dijelom ruševine utvrda, ali smijemo izreći da je ovaj dio zemlje prije četiri do pet stoljeća morao doživjeti zlatno doba, o kojem si s obzirom na njegovo sadašnje tužno stanje teško možemo stvoriti sliku.

Zlatno doba o kojemu Hoernes piše promatrajući Ledinac, na identičan se način zrcali i u Boljunima. Ova nekropola čuva ukupno 269 spomenika, među kojima prevladavaju sanduci (176), nakon kojih slijede ploče (76), sljemenjaci (12) te tri križa.

>> Pročitajte i: Blidinje čuva 314 stećaka: Jedan krije motiv kakav je na ovim prostorima prava rijetkost

Dok se obližnja Radimlja ističe raskošnom i visokokvalitetnom izradom reljefa, Boljuni svoju posebnost grade na pisanoj riječi.

S ukupno 19 natpisa (7 % od ukupnog broja), ova je nekropola na prvom mjestu u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Ti su natpisi iznimno kratki i lapidarni – uglavnom donose tek osnovne biografske podatke, počinjući tradicionalnim znakom križa i formulom “a se leži”. Pisani su hrvatskim narodnim jezikom s elementima crkvenoslavenskog, i to hrvatskom ćirilicom (bosančicom).

Ipak, vizualni segment nimalo ne zaostaje. Čak 92 stećka (34 %) nose bogate ukrase. Uz posvuda prisutne motive križa, rozeta, polumjeseca, ljiljana, štita s mačem i hercegovačke povijene lozice s trolistom, ovdje oživljavaju dinamični prizori iz svakodnevnog života: scene lova, turniri i kola.

Među njima se umjetnički izdvajaju stećak Taraha Boljunovića, ukrašen sa svih uspravnih strana, te dirljiv i rijedak prikaz majke koja u naručju drži dijete.

Ova klesarska remek-djela najvećim dijelom potječu iz 15. i 16. stoljeća, kada su na ovom prostoru djelovali glasoviti majstori Grubač i Semorad.

Najvažniji povijesni spomenik unutar nekropole svakako je grob čuvenog vojvode Vlatka Vukovića. Na njegovu križu stoji jednostavan, a moćan natpis: “Ase leži dobri čoek Vlatko Vuković”.

Vlatko je bio veliki vojvoda iz utjecajne kuće Kosača, čovjek od najvećeg povjerenja kralja Tvrtka I. i vojskovođa koji je ubilježio prvu veliku pobjedu nad Turcima kod Bileće, 27. kolovoza 1388. godine, prije nego što je preminuo 1392.

Kao nijemi svjedok tog vremena, neposredno uz same grobove i danas stoji takozvani Grčki bunar, u narodu poznat kao Neveš voda, zaokružujući ovu jedinstvenu povijesnu cjelinu.

(www.jabuka.tv)

Autor

Avatar photo

Josip Bošnjak

Zaljubljenik u podatke, statistiku te lokalnu baštinu, povijest i kulturu. Zanimljivosti pronalazi ondje gdje ih drugi ne primjećuju, a na portalu Jabuka.tv pretvara ih u članke koji redovito privlače velik interes i potiču čitatelje na veće vrednovanje kraja u kojem živimo.





16 komentara

  • Ljiljani i krizevi nisu nekada slozno zivjeli vec su bili skoro jedno te isto, krscanski simboli kako tada tako i danas.

  • Sta hocete da kazete vi na jabuka info ,da su ljiljani bili necije drugo obiljezjev? Cuj nekada zajedno bili ?Ljiljani su krscanski simboli,o cemu pisete ?
    Nazalost muslimani su mi ogadili ljiljane Najzalije mi je jer je to bio simbol Svetog Ante ,a sad ih ne mogu vidjeti ni nacrtane ,zato sto su ih muslimani okrvavili u ratu .

    • Nece ubijali ste narod u BIH pod zastavom ljiljana I to ce vas obiljeziti kroz generacije Gori ste od turaka kad su vladali u doba osmanlija i muslimani u BiH ce biti upamceni po tome

  • Za Josipa ,teško si razočarenje mislio sam da barataš sa osnovnim stvarima iz naše povijesti ,križevi i ljiljani su naši Katolički, Hrvatski ,možda ti je gazda sugerirao ovo što se potpisuješ ,jadno neuko za ok 👍 momka,možda se ispraviš ili si luzer

  • Simbol muslimana je kama sablja kolac feređa ostalo svojataju oni nemaju svoj indetiteta oni su potomci Muhameda pedofila silovatelj male Aiše od pet godina

    • Marija je nosila feredju (frumka), udala sa 10g za Josipa 90g, spavala sa Pantherom i rodila mu sina u 11g Talmud, Yashua Ben Pantera) 🤣

  • Koliko se trude mediji da spoje nespojivo.
    Ljiljan je naš kršćanski koji su preotele Balije.
    Samo nema niko kuda da to kaže javno,jer političari iz HDZ a su pizde i plaćenici.

  • Pravi Hrvatski domoljub štuje staroslavenske bogove a ne ove druge koji su nam kasnije nametnuti sa Bliskog Istoka

Komentiraj: