Prema podacima Agencije za poštanski promet Bosne i Hercegovine, u našu je zemlju tijekom 2025. godine pristiglo oko 2,1 milijun pošiljki putem platforme Temu.
Ukupan broj poštanskih usluga u Bosni i Hercegovini u 2024. godini iznosio je 119.595.013, pokazuju službeni podaci, dok ukupni podaci za prošlu godinu još uvijek nisu dostupni. Kako su pojasnili iz Agencije, najveći dio odnosi se na univerzalne poštanske usluge koje obavlja javni poštanski operater, ukupno 84.516.097 usluga.
Dodatnih 3.144.615 usluga odnosi se na kurirske pošiljke koje realiziraju licencirani poštanski operateri, dok se preostali dio odnosi na usluge izravne pošte, odnosno neadresirane tiskovine.
Kada je riječ o 2025. godini, podaci još uvijek nisu finalizirani jer poštanski operateri imaju zakonsku obvezu dostavljanja godišnjih izvještaja do kraja ožujka 2026. godine, zbog čega trenutno ne postoje službene statistike o ukupnom broju poštanskih usluga za ovu godinu.
Ipak, prema dostupnim informacijama, u Bosnu i Hercegovinu je tijekom 2025. godine pristiglo oko 2,1 milijun pošiljki putem platforme Temu. To znači da je ova kineska platforma na tržištu Bosne i Hercegovine ostvarila promet od nekoliko milijuna KM.
Carinski propisi i izazovi
Krajem prošle godine ministri financija članica Europske unije usuglasili su se da se uvedu carine na robu koja dolazi s platformi kao što su Shein, Temu, AliExpress i druge. Prema toj odluci, od 1. srpnja ukida se oslobađanje od carina koje je dozvoljeno za pakete čija vrijednost iznosi manje od 150 eura, što je omogućavalo stranim dobavljačima prodaju jeftine robe bez plaćanja poreza.
S druge strane, iz Bosne i Hercegovine takva najava još nije stigla. Važno je podsjetiti da važeće zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini, kada je riječ o carinskim propisima, predviđa oslobađanje od plaćanja uvoznih davanja za pošiljke zanemarive vrijednosti do 300 KM.
Također, od plaćanja uvoznih davanja oslobađaju se paketi do vrijednosti od 90 KM ukoliko fizičke osobe iz Bosne i Hercegovine iste primaju od fizičkih osoba iz inozemstva bez ikakvog plaćanja. Kada se radi o spomenutoj robi, mora biti vidljivo da je namijenjena za vlastite potrebe.
Iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH naglašavaju kako se ne smije raditi o količinama koje bi dale naslutiti da je ta roba namijenjena daljnjoj prodaji u Bosni i Hercegovini. Dakle, ukoliko ste naručili robu s internetske stranice putem linka postavljenog od fizičke osobe, tada je iznos oslobađanja 90 KM.
U slučaju da vrijednost robe koja iz inozemstva stigne poštanskom pošiljkom u Bosnu i Hercegovinu prelazi vrijednost za oslobađanje, carinska služba obavještava osobu koja je naručila robu o njezinu preuzimanju putem poštansko-carinske deklaracije, piše Klix.ba.
(www.jabuka.tv)
Nikad čuo za TEMUA
Srbijanski kapital tiho preuzima sarajevske firme — posljednji primjeri su AB Line d.o.o., XYZ i Parfois, a lista svakim mjesecom biva duža. Isti taj kapital pokušava se ugurati i u hrvatsko tržište, ali tamo nailazi na otpor: Mepas u Mostaru odavno je pokazao da Hrvati svoj ekonomski prostor čuvaju, dok smo mi, Bošnjaci i Hrvati u Sarajevu, vlastite firme prodali bez pogovora — i pustili da kroz njih uđu imperije Miškovića, Mitrovića i Babovića.
Problem nije samo ekonomski. Taj isti novac koji danas kupuje naše poslovne prostore, brendove i maloprodajne lance ima vrlo konkretnu istoriju — godinama se gomilao u vrijeme kada je u Bosni i Hercegovini finansirano sve najgore što se ovdje dešavalo. Devedesete nisu nestale kad su ućutale granate; samo su se presvukle u odijelo i vratile kroz registar privrednih subjekata.
Mi se, u međuvremenu, bavimo eskortom: eskortujemo vlastiti novac do Beograda i okoline, a zauzvrat dobijamo police pune robe koju kupujemo od onih koji su nam nekad oduzimali puno više od novca.
Koliko je drzava uzela poreza ? Naravno nula ,nista .
Bitno je da inspekcija redovno pise kazne malim radnjama za svaku glupost .