Zašto je konstrukcija “član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda” neustavna?

Doc. dr. sc. Ivan Tomić te analitičari Ivan Vukoja i Marko Lucović govorili su za RTV HB o tome zašto je konstrukcija “član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda” zapravo neustavna.

Kako izvještava RTV HB, pokušaji opravdavanja dugogodišnjeg nametanja predstavnika Hrvatima u Predsjedništvu BiH od strane bošnjačke politike poprimili su razmjere apsurda u kojem se, slikovito rečeno, uvjerava javnost da su “mjesec i sunce plave boje, a nebo žuto”.

Uz već poznati izborni inženjering, bošnjačka politička i medijska scena sustavno provodi i verbalnu manipulaciju forsiranjem neustavne sintagme “član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda”, navodi se u televizijskom prilogu RTV HB.

Iako Ustav BiH jasno definira instituciju “hrvatskog člana”, cilj ovakvih jezičnih konstrukcija je delegitimirati izbornu volju Hrvata, unatoč jasnom stavu struke da su članovi Predsjedništva zapravo predstavnici onog naroda koji ih je i birao.

Doc. dr. sc. Ivan Tomić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru kaže da to da je riječ o predstavnicima naroda, a ne pripadnicima konstitutivnih naroda nedvojbeno proizlazi iz članka 5, točka 2 i stavka d) Ustava koji propisuje proceduru u situaciji kada dođe do preglasavanja druga dva člana Predsjedništva BiH.

U tom slučaju, član Predsjedništva koji se ne slaže s takvom odlukom, može ju proglasiti destruktivnom po vitalni interes i njegova se odluka dostavlja na potvrđivanje Narodnoj skupštini RS-a ako je u pitanju srpski član Predsjedništva, odnosno hrvatskim izaslanicima u Domu naroda Parlamenta FBiH ako je u pitanju hrvatski član Predsjedništva, ili bošnjačkim izaslanicima, ako je takvu izjavu dao bošnjački član Predsjedništva, kazao je Tomić.

Hrvatski član Predsjedništva mora imati hrvatski izborni legitimitet

Ivan Vukoja iz Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) kaže da je ispravno tumačenje Ustava da je to hrvatski član Predsjedništva, ali da on može biti bilo tko.

Jedino što je po Ustavu važno da ga izaberu Hrvati kao zasebna izborna jedinica. Znači hrvatski član Predsjedništva mora imati hrvatski izborni legitimitet. Potpuno je nevažno je li kandidat koji se kandidira za hrvatskog člana Predsjedništva Hrvat, Bošnjak ili bilo koje druge nacije, smatra Vukoja.

Što kaže glasački listić?

Kada dobijete glasački listić na izborima za Predsjedništvo, ako živite na teritoriju Federacije na njemu će vama biti ponuđen izbor za hrvatskog ili bošnjačkog člana Predsjedništva.

Jednako tako ako čitate presude Ustavnog suda BiH povezane s ovom tematikom, konstrukciju “iz reda” nećete pronaći, kao ni u svim presudama Europskog suda za ljudska prava protiv BiH, pa čak ni u Poslovniku o radu Predsjedništva. Ipak, jezičnim poigravanjima s ustavnom materijom bošnjačka politika nastavlja s manipulacijama te biranjem umjesto Hrvata svjesno pogoršava međusobne odnose, navodi se u prilogu RTV HB.

U presudi ‘Ljubić’ se navodi da konstitutivni narodi moraju imati pravo legitimnog političkog predstavljanja, a to znači da mora postojati ta kohezivnost i veza između onoga koji bira, dakle naroda i onoga koji se bira, a to je politički predstavnik koji će uživati taj legitimitet naroda koji ga bira. Tako da u ovom slučaju ne možemo govoriti o dobrim namjerama koje dolaze od bošnjačkih političkih opcija i to se ne može temeljiti na nekom zdravom razumu, rekao je politolog Marko Lucović.

Tko daje legitimitet izbornom procesu?

Vukoja dodaje da legitimitet izborima daju oni koji biraju, a ne oni koji se kandidiraju.

Njena nelegitimnost, odnosno neustavnost proistječe iz činjenice da je Ustavom BiH definirana kao demokratska država. A u demokraciji imamo dva principa vladavine ili vlasti, to je izravna demokracija i zastupnička ili predstavnička demokracija. Mi živimo u društvu ili državi koje bazirano na toj predstavničkoj demokraciji, a legitimitet izbora u takvoj vrsti demokracije je na onima koji biraju, a ne na onima koji se kandidiraju, rekao je Vukoja.

Tomić dodaje da članovi Predsjedništva moraju imati legitimitet naroda kojeg predstavljaju.

U Bosni i Hercegovini generalno i u svijetu postoji predstavnička demokracija. Ako smo nedvojbeno utvrdili što proizlazi iz Ustava BiH da su u pitanju hrvatski, bošnjački i srpski član Predsjedništva, onda ti članovi prema praksi Ustavnog suda u predmetu U 23/14 moraju imati legitimitet naroda kojeg predstavljaju, budući da je to opće načelo demokracije kako navodi i Ustavni sud, dodaje Tomić.

Unatoč tome što je predstavnička demokracija definirana u Bosni i Hercegovini, Hrvati kao jedan od tri konstitutivna naroda ne mogu koristiti njezine blagodati u kolektivnom tijelu tih naroda, Predsjedništvu BiH. Baš na primjeru hrvatskog člana Predsjedništva inzistira se kako on predstavlja sve građane i da je dovoljno da on samo kaže da je Hrvat. Ipak, pripadnička demokracija ne postoji i sama po sebi kako je unitaristički krugovi zamišljaju, je logički besmislen pojam.

Više u prilogu:

(www.jabuka.tv)