Genetika otkriva mnogo o tome kako izgledamo, kako starimo i na koje smo bolesti skloniji. Ipak, ono što nosimo u genima samo je jedan dio priče, a drugi dio čine naše svakodnevne navike i stil života.
Postoje tri glavna načina na koje nasljeđujemo osobine roditelja: preko dominantnog ili recesivnog gena te preko X-kromosoma, dakle samo preko majke. Gotovo je nemoguće s potpunom preciznošću utvrditi od koga ste naslijedili neku osobinu, jer su mnoge osobine zapravo kombinacija različitih gena oba roditelja.
Osim toga, postoji i snažan utjecaj okoline. Samo to što imate određenu genetsku sklonost ne znači da ćete nužno razviti tu osobinu. Postoje i neke osobine za koje se kaže da su nasljedne, a nemaju veze s nasljeđem.
Kako nasljeđujemo osobine? Zabavno je pozabaviti se ovim pitanjima, pa čak i kad ne postoje decidirani odgovori, genetika u nekim slučajevima može odrediti što ste naslijedili od oca, a što od majke. Dobro je znati neke osnovne stvari.
Postoje tri glavna načina na koje možete naslijediti osobine svojih roditelja. Prvo je putem dominantnog gena: ako naslijedite dominantni gen, razvit ćete tu osobinu. Na primjer, uzmite boju očiju. Ako bilo koji od roditelja ima smeđe oči, vjerojatno ćete i vi imati smeđe oči, jer je to dominantna osobina.
Drugo je putem recesivnog gena. Oba roditelja moraju imati recesivni gen da biste imali tu osobinu. Na primjer, ako imate plave oči, tada oba roditelja moraju nositi gen za plave oči, čak i ako njihova boja očiju nije plava.
Postoje i X-povezane osobine koje se nalaze na X-kromosomu i prenose se preko majke. Ovo su neke neobične osobine za koje možda niste znali da se mogu naslijediti.
Postoje dvije vrste masti u vašem tijelu: tzv. “dobra”, smeđa masnoća, koja održava zdrav metabolizam i pomaže vam u održavanju zdrave tjelesne težine, i “loša”, bijela masnoća, koja u višku može dovesti do pretilosti i bolesti.
Svatko ima obje vrste masnoća, ali to koliko smeđe masti imate – a samim time i koliko je dobar vaš metabolizam – nasljeđujete po majci, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications.
Dok vam mama možda “pomaže” s količinom smeđe masti, za onu bijelu možete donekle “okriviti” oca, otkrila je ista studija. Koliko će se masti pohraniti, osobito oko vaših organa, dijelom mogu odrediti geni koje nasljeđujete od oca, tvrde istraživači.
Naravno, genetika ne određuje koliko ćete kilograma imati – na to na kraju znatno više utječe vaš životni stil, pa je to svakako razlog da dodatno radite na sebi.
Ako vaša majka ima nižu razinu serotonina, kemijskog spoja u mozgu povezanog s raspoloženjem, vjerojatnije je da ćete kasnije u životu razviti hiperaktivni poremećaj deficita pažnje, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Psychiatry.
Čini se da geni koji se prenose s majke na dijete utječu i na proizvodnju serotonina, koja pak utječe na vašu sposobnost fokusiranja. Još jednom: na tome možete raditi – naslijeđeno stanje moguće je ublažiti ili promijeniti svjesnim radom na povećanju koncentracije i sposobnosti fokusiranja.
Pubertet i sve “zabavne” stvari koje se događaju u to vrijeme, poput akni, pucanja glasa ili dobivanja mjesečnice baš kad imate bijele hlače, spadaju u ono što gotovo svatko prođe na putu odrastanja.
Genetika oba roditelja igra ulogu u tome kada će te promjene započeti, ali ako pubertet započne rano – prije osme godine života kod djevojčica i devete kod dječaka – to može biti posljedica gena koji ste naslijedili od oca. Konkretno, utvrđeno je da genetska mutacija koja dovodi do prijevremenog puberteta polazi od oca.
To koliko se godine “vide” na vama određuje se na staničnoj razini, nakupljanjem “štete” na mitohondrijskoj DNK – genima koje dobivate samo od mame.
Čimbenici okoliša, poput izlaganja suncu, pušenja i nezdrave prehrane, mogu oštetiti mitohondrijsku DNK, ali dio te “štete” možete naslijediti od majke, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Nature. Što više mitohondrijske DNK s mutacijama naslijedite od majke, to ćete vjerojatno brže starjeti, a to će se vidjeti i na vama – od bora do sijede kose.
Struktura dijela mozga poznatog kao kortikolimbički sustav, koji kontrolira emocionalnu regulaciju i igra ulogu u poremećajima raspoloženja, poput depresije, vjerojatnije će se prenijeti s majke na kćeri nego s majke na sinove ili s očeva na djecu bilo kojeg spola, pokazalo je istraživanje. To može značiti da kćeri barem djelomično nasljeđuju sklonost određenim raspoloženjima od svojih majki.
Vaši geni i geni vašeg partnera određuju spol vaše djece. No geni za spol koje prenosite zapravo nasljeđujete od oca. Evo kako to funkcionira: muškarac s mnogo braće vjerojatnije će imati sinove, dok muškarac s mnogo sestara ima veću šansu da ima kćeri, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Evolutionary Biology.
Već je neko vrijeme poznato da obiteljska povijest Alzheimerove bolesti značajno povećava rizik za razvoj bolesti, ali nova studija objavljena u Biological Psychiatry otkrila je da genetski rizik prvenstveno dolazi od majke.
Alzheimerova bolest najčešći je uzrok demencije u kasnijoj životnoj dobi i pogađa gotovo šest milijuna ljudi samo u SAD-u, pa je važno znati koji čimbenici povećavaju rizik – uključujući medicinsku povijest vaše majke – kako biste mogli ranije početi poduzimati korake za zaštitu zdravlja mozga, napominju istraživači.
Na plodnost žene može utjecati gen koji je naslijedila od oca, pokazala je studija objavljena u časopisu Science. U normalnoj jajnoj stanici dio stanice nazvan centriola eliminira se kao dio prirodnog procesa razvoja. Međutim, ako se centriole ne eliminiraju – često zbog genetske disfunkcije koju je prenio ženin otac – žena može biti neplodna, pojasnili su istraživači.
Možda ste čuli da je to kako i kada muškarac izgubi kosu povezano s nasljeđem s mamine strane. Međutim, istraživanje objavljeno u PLoS Genetics na više od 55.000 muškaraca pokazalo je da je to mit. Istraživači su pronašli 287 neovisnih genetskih signala koji su bili povezani s gubitkom kose i nasljeđem preko muškaraca.
Istodobno, 40 njih pronađeno je na X-kromosomu, što znači da su naslijeđeni s majčine strane, dok su ostali raspršeni po DNK i naslijeđeni iz oba “smjera”. Zanimljivo je da su neki geni povezani s gubitkom kose također povezani s povećanim rizikom za srčane bolesti kod muškaraca.
(www.jabuka.tv | Foto: Pexels)
