Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH objavila je u utorak rezultate sudjelovanja BiH u velikom međunarodnom istraživanju ICILS 2023 (International Computer and Information Literacy Study).
Učenici iz škola obuhvaćenih istraživanjem osvojili su 440 bodova, što je ispod ICLS prosjeka.
ICILS je međunarodno istraživanje koje procjenjuje računalnu i informacijsku pismenost učenika osmih razreda osnovnog obrazovanja, s ciljem pružanja uvida u način pripreme učenika obrazovnih sustava različitih zemalja za izazove digitalnog svijeta i tržišta rada.
ICILS 2023 je treći ciklus IEA-inog istraživanja, a u Bosni i Hercegovini Agencija ga je provela po prvi put u razdoblju svibanj – lipanj 2023. godine, na uzorku od oko 1.900 učenika osmog razreda u 106 osnovnih škola.
Rezultati ICILS istraživanja za BiH pokazuju:
- Kako učenici BiH posjeduju samo osnovne CIL* vještine, s niskim postignućima, ispod ICILS 2023 prosjeka; (*CIL – Computer and Information Literacy)
- Kako unatoč velikoj uporabi IKT uređaja, nisu razvili potrebne vještine za efikasno korištenje digitalnih informacija, bilo kao korisnici ili kako njihovi potrošači;
- Kako ne posjeduju dovoljno vještina potrebnih za samostalno korištenje digitalnih informacija i donošenje procjena o njihovoj vjerodostojnosti, relevantnosti i korisnosti;
- Kako nastava u online režimu, za vrijeme pandemije COVID-19, kada je evidentno pojačana uporaba IKT uređaja, nije značajno doprinijela računalnim kompetencijama učenika;
- Kako su učenice pokazale više postignuće nego učenici;
- Kako postoji značajan digitalni jaz među učenicima, veoma izražen zbog socio-ekonomskih razlika, posebno između učenika s najvišim i najnižim postignućima;
- Kako učenici iz skupina višeg socijalno-ekonomskog statusa u BiH postižu znatno bolje rezultate u CIL-u u odnosu na učenike iz SES grupa nižeg statusa. Pouzdan internet, više računala kod kuće, stalna dostupnost računala… ključni su za postizanje boljih rezultata učenika u CIL-u.
Rezultati ICILS 2023 trebaju omogućiti obrazovnim sustavima naše zemlje bolje razumijevanje konteksta i ishoda obrazovanja u oblasti računalne i informacijske pismenosti.
Naglašavamo kako je, u današnjem digitalnom svijetu, efikasna uporaba digitalnih tehnologija od suštinskog značaja za aktivno sudjelovanje u obrazovanju, radu i društvu.
ICILS istražuje upravo znanja i vještine koje su potrebne učenicima kako bi uspješno funkcionirali u digitalnom okruženju koje se stalno mijenja. Nažalost, interes za rezultate većinom su pokazale škole sudionice istraživanja, za razliku od institucija nadležnih za provedbu obrazovnih politika na svim razinama vlasti, kao i onih s koordinirajućom ulogom.
Rezultati istraživanja ICILS 2023 bit će nova prilika za nadležne obrazovne vlasti u BiH da bez odlaganja poduzmu korake za unaprijeđenje kvalitete obrazovanja, priopćeno je iz Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH.
Najvažnije rezultate međunarodnog istraživanja pogledajte OVDJE.
(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)
Kupite im kompjutere ali i opremu najnužniju i zakrpite školu da učenici mogu ići u školu ,učiti i biti informatički pismeni i ne samo to.
Pojačat vjeronauk s 2 na 5 dana, ovo ostalo smanjiti ili ukinuti.
Da ih ima kod naučiti, možda bi i znali.
19.04,
Eto imaju tebe pa ih uči ne trebaju ti djeca ni ići u školu kod tako pametnog roditelja.Očito se povijest ponavlja.
Zato vjeronauk od jutra do sutra
Dva sata vjeronuka tjedno kroz cijelo skolovanje je zaista previse.
Vjeronauku (vjera-nauk-》oksimoron), nije mjesto školi. Dok se na biologiji uči spolno sazrijevanje u pubertetu, na vjeronauku te uče da ćeš u pakao ako se je**š ili dr**š prije braka. Tuga i jad. Crkva danas gora, nego nekad partija. A partija je bila grozna. Crkva ljude drži zarobljenima jer trguje strahom. Zlo.
Je dašta , neka se djeca informatički opismene da mogu naći porno stranice i druge stvari pa da mogu dr…ti do mile volje i upoznati kako se treba je…ti ko na pornu jer je to najrealniji seks. Kakav vjeronauk , ja dašta
Mi smo siromašna država, sa siromašnim mogućnostima, siromašnim znanjem, siromašnim sposobnostima i nastavnim osobljem siromašnog kapaciteta! Nažalost! Kad to shvatimo, sve će nam biti jasnije!
Samo, nisam sigurna, u ovakvom svijetu, ide li nam to u prilog ili ne !
Investicija u obrazovanje i djecu je investicija u buducnost. U svakom smislu, u odgojnom i obrazovnom. Za kvalitetno obrazovanje treba novaca. Skole trebaju biti dobro opremljene, za dobre pedagoge treba i financijski poticaj i odgovarajuci ugled u drustvu. To su ljudi kojima prepustamo nase najvrednije, nasu djecu. I kod kuce bi se trebalo korigirati vrijednosti, pa umjesto kupiti auto za 5.000 € kupiti jedan za 3.000 a za razliku kupiti djetetu dobro racunalo i platiti mu tecaj stranih jezika. Naravno, ima puno roditelja koji si ni jedno od toga ne mogu priustiti u tom slucaju treba postojati mogucnost od strane zajednice da djeca dobiju mogucnost ucenja. Npr. nabaviti na razini Mjesne zajednice/sela racunala koji ce biti u seoskim prostorijama di bi se mogli ponuditi besplatni tecajevi i za starije i di bi djeca mogla uciti. Ako nema prostorija na razini lokalne zajednice onda moze neko ponuditi na raspolaganje prostor na koristenje u privatnoj kuci, ta vecinon svi imaju ogromne kucetine, nek se prostor koristi. Za vrijeme socijalizma su ljudi kroz privatnu inicijativu, organiziranje i besplatni rad i znanje dobili telefon, vodovod i drugu infrastrukturu. Na taj jacin se potice solidarnost i pozitivno u ljudima.
Ne treba uvijek cekati da dodje neko sa strane, da drzava rjesi sve potrebe pogotovu ne kod nas gdje drzavne institucije na puno podrucja slabo ili nikako ne funkcioniraju.
To što ti pričaš je super, ali u nekom drugom društvu! U našem, ne!
Kažeš “kupiti auto od 3000 KM, umjesto od 5000 KM, a li kupiti djeci dobar računar..”, ali ne shvaćaš da ovdašnji roditelji ne cijene obrazovanje uopće, ne cijene poznavanje stranih jezika, ne cijene nikakve dodatne sposobnosti, osim “kako se što bolje snaći”!
Šta ćeš ti objašnjavati te stvari roditeljima, koji u startu govore svojoj djeci da se ne isplati ići u školu i studirati, jer…” pogledaj onog, sa fakultetom radi na baušteli, a onaj sa osnovnom školom se snašo, ima biznis, pet luksuznih auta, dva stana na moru i 5 stanova u gradu”.
I djeca to vide, nisu djeca glupa!
Oni koji misle ići odavde, uče jezike i obrazuju se informatički, a oni koji misle ostati, uče se od malena vještinama “hamzi ga hop” i to je to!
Uz vjeronauk treba uvesti i duhovne obnove. Vjera nam je samo običaj,tradicija a od tog nema ništa.
Treba nam rast u duhovnost,tada će sve procvjetati.
Što više informatike to manje logičkog razmišljanja. Djeca školovana, prošla razne tečajeve, dođu na posao i teško mogu riješiti bilo kakav problem. Sva pomagala otupljuju oštricu. Najinteligentniji ljudi potječu sa krša su Hercegovci i Dalmatinci jer nisu imali sve. Ono koji su imali sve već njihova unučad su otupila bilo u znanosti ili sportu.