Mladi ne žele sudbinu roditelja: Sve češći upisi zanata umjesto gimnazije

Učenici završnih razreda osnovnih škola u BiH ovih dana donose jednu od najvažnijih odluka – koju srednju školu upisati. I dok su gimnazije godinama bile prvi izbor, sve više njih okreće se strukovnim zanimanjima, najčešće s ciljem bržeg zaposlenja ili odlaska u inozemstvo.

Za učenike devetih razreda počinje jedno od najstresnijih razdoblja – biraju buduća zanimanja. Krajem svake školske godine roditelji i učenici završnih razreda osnovne škole suočavaju se s jednom od najvažnijih profesionalnih odluka – koju srednju školu odabrati.

Glavni problem je što se odluka donosi posljednji dan ili posljednjih mjeseci školovanja, a stručnjaci poručuju kako bi to trebao biti proces koji traje svih devet godina školovanja u osnovnim školama, piše Večernji list.

Koju školu odabrati? Trogodišnju ili četverogodišnju, zanat ili gimnaziju? Je li fakultetsko obrazovanje jamstvo za siguran posao u BiH? Hoće li moje dijete sebi moći osigurati budućnost završivši zanat? – pitanja su koja trenutačno muče tisuće roditelja osnovnoškolaca. Naime, uskoro počinju upisi u srednje škole na području BiH, gdje će učenicima biti ponuđena slobodna mjesta u gimnazijama, ekonomskim, medicinskim, građevinskim školama.

Promjena trenda

Na učenicima je odlučiti se hoće li se školovati za tržište rada u BiH ili pak za ono u inozemstvu. Dosadašnja iskustva u BiH pokazivala su kako osnovnoškolci, prilikom upisa u srednje škole, dobrim dijelom biraju škole poput gimnazija i ekonomskih škola, dok su zanati i strukovna zanimanja često bili ostavljani postrani. Događalo se u nekim školama da nemaju ni po jednog upisanog učenika za neko od zanimanja.  Općenito se bilježio pad broja učenika koji se žele školovati za neko zanimanje.

Tako je bilo sve do posljednjih godina, kada se, prema službenim podacima, mijenja trend. Sada službeni podaci pokazuju kako se bilježi porast broja učenika koji se za daljnje školovanje odlučuju za razne trogodišnje ili četverogodišnje zanate. U školskoj 2024./25. godini u BiH je u 314 srednjih škola upisano 108.057 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu više za 317 učenika ili za 0,3 posto. U školskoj 2024./25. godini u nastavni proces bilo je uključeno 12.796 nastavnika, a od toga 8.200 žena ili 64,1 posto.

Učenici u BiH nisu zainteresirani za proučavanje deficitarnih zanimanja

Gimnazija više nije prvi izbor

Najveći broj učenika pohađa tehničke škole (57,2 posto), zatim gimnazije (19,7 posto) te stručne škole (19,6 posto). Na kraju školske 2023./2024. godine 27.279 učenika završilo je srednju školu, što je u odnosu na kraj 2022./23. godine manje za 1.668 učenika ili 5,8 posto. Od učenika koji su završili školu, 49,8% je muških i 50,2% ženskih.

Dok je, ne tako davno, gimnazija bila hit, gdje se tražilo mjesto više, posljednjih godina to se znatno promijenilo. Više se upisuju tehničke i strukovne škole. Razlog je što će lakše pronaći posao nakon završetka srednje škole. Ne smije se zaboraviti ni činjenica da se iseljavanjem pojavio manjak majstora svih vrsta, tako da su i cijene njihovih usluga otišle u nebo.

Došlo se do toga da više nije važno koliko koji majstor naplaćuje usluge, nego kada će doći odraditi posao. Vide to i djeca, pa i ne čudi što ih se sve više odlučuje za razna strukovna zanimanja. Iako je potražnja za budućim majstorima kod nas velika, praksa je pokazala da mnogi od njih poslije završenog školovanja odlaze vani, posebno u Njemačku i Austriju, gdje su uvjeti za rad, ali i zarade, mnogo bolji.

Ponuda i potražnja

Posljednjih godina mladi upisuju medicinsku školu prvenstveno radi odlaska iz BiH.

Većina mojih prijatelja iz razreda planira ići van. Zato je većina nas i upisala medicinsku školu. I moj je plan ići van. Hrvatska, Irska, Njemačka, nije toliko ni važno gdje. Samo želim što prije uzeti diplomu i otići odavde. Ovdje ne vidim perspektivu. Ne želim biti kao moji roditelji, raditi po cijele dane i na kraju ne ostvariti ništa, kazao je jedan učenik srednje medicinske škole.

Medicinari koji su u inozemstvu kažu kako tamo dobiju ono što zaslužuju – poštovanje, priliku za napredovanje i nagradu za svoj rad.

Nakon medicinara, slično je krenulo i sa zanatlijama. Završiti školu i godine provesti na Zavodu za zapošljavanje nema smisla, odavno su to shvatila i djeca. Prema podacima Agencije za statistiku BiH objavljenim u anketi o radnoj snazi, u 2024. od ukupnog broja nezaposlenih osoba, njih 48.000 ili 26,7% tražilo je posao kraće od 12 mjeseci, dok je 24.000 ili 13,3% osoba tražilo posao od 12 mjeseci do dvije godine. Da obrazovni sustav nije usklađen s potrebama tržišta, vidljivo je iz činjenice da je među onima koji traže posao više od 13% visokoobrazovanih kadrova. S druge strane, poslodavci vape za radnom snagom, ali određenih struka.

Među najtraženijima su radnici u građevini, trgovci, kao i djelatnici u ugostiteljstvu. Prema procjenama resornog ministarstva, u Federaciji BiH trenutačno nedostaje između 20.000 i 30.000 radnika u uslužnim djelatnostima, građevinarstvu i drugim deficitarnim sektorima.

Bh. učenici ispod prosjeka po pitanju informatičke pismenosti

(www.jabuka.tv | Foto: arhiv Jabuka.tv)