Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt pripremio je sedmi izvještaj koje pokriva razdoblje od 16. travnja do 15. listopada ove godine, a koje će predstaviti Vijeću sigurnosti UN-a.
Klix.ba otkriva detalje.
Politička situacija u izvještajnom razdoblju dala je mješovitu sliku. Izvana gledano, EU je nastavila poticati ubrzanu europsku integraciju zemalja Zapadnog Balkana. Međutim, Bosna i Hercegovina nije u potpunosti iskoristila ovu inicijativu, uglavnom zbog neispunjavanja zahtjeva iz Plana rasta. Interno su razdoblje obilježile pripreme za nedavne lokalne izbore održane 6. listopada 2024. godine, ali i kontinuirani pokušaji podrivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir. Razdoblje izvještaja završilo je tužno zbog izvanredne situacije u zemlji uzrokovane poplavama i klizištima koje su rezultirale gubitkom dragocjenih života i materijalnom štetom u pet središnjih općina, naveo je Schmidt u uvodnom dijelu uz kratki osvrt na izbore i izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo.
Dalje je naveo da je u pogledu reformi i europskih integracija, u izvještajnom razdoblju došlo do neuspjeha politike etničke pripadnosti, što je kulminiralo neusvajanjem Nacrta reformske agende u potpunosti u skladu sa svih 113 zahtjeva Plana rasta.
Posljedično, Bosna i Hercegovina postala je jedina zemlja u regiji koja je zasad izostavljena iz Plana rasta Europske unije, a odgovornost je na domaćim političkim akterima. U međuvremenu, iskazana opredijeljenost vlade prema europskim integracijama ostaje nepromijenjena. Lokalno vlasništvo nad procesom reformi bit će ključno za Bosnu i Hercegovinu da napreduje na svom putu prema europskim integracijama.
Schmidt je istaknuo da opredijeljenost za reformu Ustava BiH za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava u grupi predmeta Sejdić-Finci zasad nije dala rezultate.
Političke stranke i vlasti u Bosni i Hercegovini nisu poduzele nikakvu inicijativu u tom pogledu, pokazujući malo interesa za djelovanje unatoč ponovljenim pozivima međunarodne zajednice i mene kao visokog predstavnika da provedu presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i srodnim predmetima koji se odnose na podobnost za kandidiranje na izborima i zahtijevaju izmjene Ustava Bosne i Hercegovine u cilju otklanjanja diskriminacije.
Kazao je da je kao visoki predstavnik odgovoran, između ostalog, za održivi razvoj demokracije u Bosni i Hercegovini.
S tim u vezi, pozvat ću u narednom razdoblju sve zainteresirane strane da pokrenu inicijativu za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava.
Schmidt upozorava da vladajuća koalicija u Republici Srpskoj nastavlja podrivati državu Bosnu i Hercegovinu, podriva autoritet državnih institucija i slabi njihov učinak.
Istovremeno, unatoč nastavku usvajanja neustavnog Izbornog zakona Republike Srpske, važno je napomenuti da su sve političke stranke u Republici Srpskoj odlučile sudjelovati na nedavnim lokalnim izborima u organizaciji Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine.
Schmidt navodi i da je usvajanje Rezolucije kojom se 11. srpnja proglašava “Međunarodnim danom razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine” i osuđuje svako negiranje tog povijesnog događaja i sve radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova naišlo na agresivnu kampanju povijesnog revizionizma, višestruko negiranje genocida u Srebrenici i veličanje ratnih zločinaca od strane vladajuće koalicije u Republici Srpskoj.
Schmidt će podsjetiti Vijeće sigurnosti UN-a da je, uoči glasanja Opće skupštine UN-a o Rezoluciji o Srebrenici istog dana, Vlada Republike Srpske usvojila takozvani nacrt Sporazuma o “mirnom razdruživanju” odnosno dokument koji zanemaruje državnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Nakon usvajanja Rezolucije UN-a o Srebrenici, u Beogradu je 8. lipnja 2024. godine održana prva Svesrpska skupština “Jedan narod, jedna skupština – Srbija i Srpska” s ciljem usvajanja Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda. U međuvremenu, Narodna skupština Republike Srpske nastavila je zakonodavni rad na stvaranju paralelnog pravnog okvira.
U izvještajnom razdoblju nastavili su se izazovi vladajuće koalicije u Republici Srpskoj prema institucijama na državnoj razini, posebno Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, kao i instituciji i mandatu visokog predstavnika. To uključuje prijetnje i huškačku retoriku, ali i radnje kojima se potkopava moj kredibilitet kao visokog predstavnika, a time i sposobnost da provedem svoj mandat. Ovakvim postupcima se izravno krši Aneks 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir, koji nalaže punu suradnju strana u Sporazumu s visokim predstavnikom.
Dotakao se i HDZ-a i njihovih ultimatuma.
Konkretno, HDZ BiH nastavlja povezivati i uvjetovati svaki dogovor o izmjenama i dopunama Ustava BiH i Izbornog zakona BiH u cilju rješavanja presuda Europskog suda za ljudska prava u grupi predmeta Sejdić-Finci potrebom da se osigura ravnopravnost tri konstitutivna naroda, pri čemu svaki konstitutivni narod predstavljaju ”legitimni” predstavnici.
Schmidt je ponovno upozorio na secesionističku politiku i prijetnje predsjednika RS-a Milorada Dodika.
Ova djela prati secesionistička retorika, uglavnom predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Predsjednik Republike Srpske je 7. lipnja 2024. godine, ne iznoseći detalje, izjavio da će Republika Srpska održati referendum o otcjepljenju od BiH. Nastavio je koristiti pitanje državne imovine da prijeti secesijom. Dana 7. srpnja 2024, Dodik je ponovio da Republika Srpska neće oklijevati proglasiti neovisnost ako međunarodna zajednica nametne zakon o državnoj imovini. Postoji i tendencija opisivanja entiteta Republika Srpska kao samostalne države.
Istaknuo je i namjerne opstrukcije u funkcioniranju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a upozorio je i na sve poteze Narodne skupštine RS-a kojima se podriva država BiH nauštrb entiteta.
Schmidt se dotaknuo i rezultata američkih sankcija za pojedince i tvrtke u RS-u povezane s Dodikom.
Vlada Republike Srpske se u posljednjih šest mjeseci suočava s poteškoćama u podizanju kredita s financijskih tržišta. Proračunom za 2024. bilo je predviđeno zaduživanje u iznosu od 1,3 milijarde KM, ali je do sredine listopada uspjela osigurati samo 425 milijuna KM.
U izvještajnom razdoblju nije bilo većeg pomaka u provedbi Agende 5+2. Nije bilo zakonodavnog rada na državnoj razini kako bi se riješilo vrlo sporno pitanje državne imovine. Određene korake koje su poduzeli entiteti, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je prvo suspendirao, a potom ukinuo.
U Distriktu Brčko nastavio se generalno pozitivan trend, navodi Schmidt, ali se tempo napretka nije ubrzao.
Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine u izvještajnom razdoblju nije održalo nijednu sjednicu i nije usvojilo Globalni okvir fiskalnog bilansa i politike u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2025.-2027., što remeti pripremu državnog proračuna za 2025. godinu. Novi Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH i novi Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine, koji čine značajan dio klastera vladavine prava među 14 ključnih prioriteta Europske komisije, nastavljeni su tijekom izvještajnog razdoblja bez ikakvih konačnih rezultata, naveo je Schmidt.
On dodaje da postoje brojni dokazi da, ako se njime upravlja na koordiniran način, Opći okvirni sporazum za mir i europske integracije su komplementarni i međusobno jačajući.
Perspektiva europskih integracija Bosne i Hercegovine do sada je bila moguća na osnovu sigurnih osnova koje je dao Opći okvirni sporazum za mir, ali je proces integracije u EU taj koji će državu održati na putu trajnog mira i prosperiteta. Bosna i Hercegovina stoji na raskrižju da iskoristi ili izgubi priliku koja se predstavlja kao kandidatura za EU. Svi politički akteri u Bosni i Hercegovini moraju poštovati Opći okvirni sporazum za mir, koji ne ostavlja sumnju u suverenitet, teritorijalni integritet i administrativnu strukturu zemlje.
(www.jabuka.tv)
Adolf gazda u BiH. Fuj.
BiH se trese