45 godina automobila koji je promijenio autoindustriju

Kada se početkom sedamdesetih pričalo o automobilima s dizelskim motorima uglavnom se mislilo na teške i bučne motore koji su se skrivali ispod poklopca motora na čijoj se masci hladnjaka nalazila trokraka zvijezda. Ti dizelaši sa pretkomorom iz Stuttgarta ujedinili su malolitražnu snagu i niske okretaje s velikom težinom.

Četverocilindrični dizelaši sa raspoloživih 55 ili 60 KS slovili su za neuništive strojeve, a kojima su teške Mercedes limunzine flegmatično i tromo skupljale bez problema milijune kilometara. U Wolfsburgu je tada već djelovala ekipa inženjera na čijem je čelu bio Peter Hofbauer, a bavili su se projektima nekonvencionalnih pogona.

Jedan od primarnih projekata bio je tada Wankel motor, a u fokusu je bio i metanol. No, kada su Arapi u listopadu 1973. zavrnuli slavine na naftovodima u prvom planu ekipe pojavio se projekt hitne izvedbe dizelskog motora.

Golf, predstavljen 1974., određen je primarno kao ciljani model za koji će se razviti prvi dizelski agregat za automobil s znakom Volkswagena. Inženjeri su kao osnovu uzeli 1974. benzinski četverocilindrični agregat obujma 1471 ccm iz potrfelja Audija (EA 827). Taj motor pokazao se već kao izdržljiv i pouzdan, a iskorišten je kao predložak na cijelom nizu benzinaca koji su dijeljeni unutar Volkswagen grupacije.

Blok motora ostao je idejno identičan uz ojačanja te dodatak nove radilice, jačih klipnjača, klipova i klipnih prstenova. Glava motora bila je u potpunosti nova konstrukcija sa na vrhu cilindara postavljenim vrtložnim pretkomorama. Ti detalji za posljedicu su imali mirniji i tiši rad ovog dizelaša. Zupčasti remen je bio potpuno novog dizajna za što se pobrinuo Pirelli, a imao je zadatak da osim bregastog vratila pokreće i Bosch pumpu za ubrizgavanje goriva uz što su mu konstruktori u zadatak dali još i opsluživanje vakum pumpe za servo uređaj kočnica, piše HAK Revija.

Bile su to sve redom revolucionarne ideje čija je posljedica bila činjenica da je Volkswagen uspio napraviti tada najštedljiviji i najmanji velikoserijski automobil pokretan dizelom! Motor obujma 1471 ccm davao je 50 KS pri 5000 o/min uz okretni moment od 80 Nm pri 3000 o/min. Glavna odlika noviteta bila je ekonomičnost uz brzinski maksimum od 140 km/h. Premda je VW deklarirao potrošnju na 5 l/100 km, u praksi se ona kretala od 6 do 7 l/100 km, a što je još uvijek bilo u prosjeku oko 2 litre manje od Golfa s ugrađenim 1,1 litarskim benzincem!

U odnosu na isti benzinac, dizelaš je u sprintu do stotke bio tek sekundu do dvije sporiji, a treba napomenuti da je po pitanju težine dizelaš bio ”deblji” za tek pedesetak kilograma. Golf dizelaš na tržištu se pojavio sa cijenom od 10.470 DEM, što je bilo za oko 1.300 DEM više od benzinca iste snage. Osim što biste uštedjeli na razlici u cijeni goriva uštedjeli bi i na produženom servisnom intervalu koji je kod dizelaša bio pomaknut na 7.500 km.

U cilju dokazivanja pouzdanosti noviteta VW je 1976. organizirao i test u kontinuiranoj vožnji na 50.000 km. Na trkaćoj stazi Miramas Golf D je na punom gasu odvozio kontinuirano 393 sata 34 minute i 13 sekundi, a oborivši pri tom 31 internacionalni rekord. Tijekom vožnje samo su se izmjenjivali vozači, punio rezervoar goriva i obavljani redoviti servisi kao u normalnoj eksploataciji.

Tahometar je na kraju vožnje pokazao 57.618 km, a prosječna potrošnja iznosila je 8,39 l/100 km. Osim po motoru, Golf dizel se nije po pitanju drugih tehničkih detalja razlikovao od benzinske braće. Razine opremljenosti i raspoložive boje bili su detalji istovjetni za cijelu gamu. Relativno visoka cijena kupcima je bila ipak vrlo prihvatljiva. Već 1978. udio dizelaša u ukupnoj prodaji Golfa iznosio je čak 38 posto, a lista čekanja za njega bila je među najdužima u odnosu na cijelu gamu Volkswagena, piše HAK Revija.

Nakon što je dizelaš u Golfu prebolio dječje bolesti, 1978. je isti motor dobio Passat. Ubrzo 1980. dizelski motor evoluira na 1588 ccm i 54 KS, a istog osim u Golfu nalazimo u Passatu, Jetti i Audiju 80. U međuvremenu se probudila i njemačka konkurencija – Opel i Ford, a kojima Golf odgovara 1982. novom revolucijom s oznakom GTD koja će od Golfa napraviti milijunaša.

No, vremena su se u ovih proteklih 45 godina drastično promijenila. Slavljenik koji je postao sinonimom masovne dizel motorizacije postao je žrtvom elektrifikacije, a kao takvog sjećat ćemo ga se samo prigodom obilježavanja obljetnica…

(www.jabuka.tv)


1 komentar

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.