ŽZH: Deset učenika dobilo prestižne certifikate Goethe-Instituta

Jučer je u prostorijama Županije Zapadnohercegovačke desetero učenika iz Srednje škole Grude dobilo certifikate razine A2 i B1, koje im jamče u bilo kojem djelu svijeta da su kvalitetno ovladali njemačkim jezikom.

Certifikate je uručila ministrica školstva ŽZH-a Ružica Mikulić uz nazočnost Thomasa Pollanda, savjetnika za njemački jezik u BiH.

Priznat svugdje u svijetu

Ovaj certifikat je jedini jezični certifikat koji je priznat svugdje u svijetu.

Naime, Goethe-Institut je najpoznatija ustanova za izdavanje međunarodno priznatih certifikata za njemački jezik, a Goethe Zertifikat je međunarodno priznati dokument kojim se potvrđuje razina znanja njemačkog jezika te ti certifikati imaju visok globalni ugled. Goethe Zertifikat je akreditiran i dodjeljuje ga Goethe-Institut, a uime Ministarstva obrazovanja i znanstvenog istraživanja Njemačke, prenosi Večernji list BiH.

“Naši ljudi odavno idu u Njemačku. Neznanje njemačkog jezika često je bio razlog što su ljudi dobivali najjednostavnije i najmanje plaćene poslove. Ovaj certifikat će im otvarati mnoga vrata, dobiju ga besplatno, a najpoznatiji je u svijetu, za razliku onih koji se dobiju u bilo kojoj privatnoj školi “, rekao je Mišo Pušić, voditelj projekta u Grudama.

Na karti Goethe-Instituta

Thomas je istaknuo kako su danas Grude i Široki Brijeg vidljivi na karti Goethe-Instituta i jedna su od 12.000 partnerskih škola u cijelom svijetu.

“Nastojanje EU je da svaki njezin član zna barem 2 strana jezika, a jezik se najbolje uči dok si mlad” naglasio je Polland.

Ministrica Mikulić zahvalila je gostu iz Njemačke te naglasila kako je sretna što su iz ovog Ministarstva prvi učenici s ovakvim dokumentom.

“Vjerujem kako će se ovaj projekt proširiti i na ostale škole, ali i ostala mjesta diljem BiH. Hvala vam djeco što ste nas uvrstili u tu kartu svijeta”, naglasila je Mikulić. Goethe certifikat je moguće dobiti polaganjem Goethe ispita, a nakon obuke koju provode ovlaštene osobe.

(www.jabuka.tv)

12 komentara

  • Svaka čast učenicama i učenicima, ali s razinom A2 ili B1 Goethe-Instituta ne možete ništa ni na germanskom govornom području, a pogotovo ne drugdje u svijetu. Ta razina nije ni za radnu vizu u Švicarskoj ni za sklapanje ugovora o radu ili o djelu u Njemačkoj i Austriji, a osobito je to daleko od potrebne razine za upis na bilo koji fakultet germanskih sveučilišta (potrebna je C2 razina). Od 6 razina, koliko ih certificira Goethe-Institut, ove koje su stekla djeca tek su 2. i 3. razina. Jedva pola. Zašto se ponovno ne organizira polaganje DSD II ispita maturantima s kojim bi mogli itekako dobro proći u germanskim zemljama. Ovo je hvalevrijedno za djecu (u smislu truda koji su uložili) ali neka se ne zanose da su nešto osobito postigli jer to je tek polovica potrebnog posla za bilo kakav uspjeh u Njemačkoj/Austriji/Švicarskoj. Za rad najmanje B2 razina, za studij C2 certifikat Goethe-Instituta.

    7
    1
  • Sve ok, ali razina A2, pa to je smijurija, a razlika između B1 i C1 i C2 je toliko velika da su oni tek na desetini puta. Ja znam par srednjoškolaca koji se položili za C1 i C2, i bolje je da ne pišu o njima. Uvijek je bolje steći nešto upornim radom nego naslikavanjem po portalima.

  • Pozdrav prof. Damiru Draškiću koji skromno, kvalitetno i odgovorno radi svoj posao.
    Svake godine njegovi učenici polažu na razini C1 i B2, ali to nitko ne spominje.
    Gimnazija u Širokom Brijegu je na vrhu u BiH po rezultatima na DSD ispitu i partnerska je škola.

  • Molim da se gore potpisani ne glupiraju i lamentiraju sa onime o čemu veze nemaju…To se posebno odnosi na post potpisan sa “Kvalitetno ovladali jezikom”. C2 se ne polaže NIGDJE u svijetu. Ta razina postoji, ali se NE POLAŽE, jer nigdje nije uvjet ni za što. C 1 je dovoljno. U Širokome učenici nisu dobili Goethe-Zertifikat, nego su polagali DSD(Deutsches Sprachdiplom). Goethe-Zertifikat je rezerviran za osnovnu školu i on obuhvata maksimalno razinu B1. Stoga nemojte brkati kruške i jabuke. Što se tiče radnih viza u pomenutim zemljama za većinu poslova je dovoljno A2. Ako ćete raditi poslove koji traže višu razinu komunikacijskih vještina, poput npr. škola ili vrtića bez B2 vas nema nigdje. Stoga prije no što popljujete sve pozitivno što se napravi i objavi smognite barem malo snage, iskočite iz okova zavisti i jala, te pozdravite ovu djecu koja su se potrudila i napravila nešto. Samo naprijed, nemojte stati na tome.

    2
    2
  • Čitam ove komentare i neodoljivo me podsjećaju na komentare prilikom izbora najboljeg sportaša u Širokom Brijegu za 2017.godinu… Tuga jad i čemer, toliko bijesa, zavisti i poluinformacija koje pojedinci plasiraju preko medijskog prostora, baš kao i onda. Umjesto da ovoj djeci koja su uložila sebe i slijedila svoje snove(i dohvatila ga) date riječi hvale, baš kao i ljudima(ili čovjeku) koji ih je pripremio javljaju se nekakvi mediokriteti i pljuju po 13-14-godišnjacima. Pišete gluposti i navodite razine znanja potrebne za dobivanje radnih viza, a one su u najmanju ruku poluistinite. Da bi se dobile određene vize u zemljama njemačkog govornog područja(to se tako kaže, a ne “germanskog” – jer bi onda mogli ići i u Dansku, Švedsku itd.) dovoljna je razina A2 i ista se može dobiti na bilo kojem tečaju u nekoj od Vas navedenih “germanskih zemalja”koji polaznici uspješno (dakle – ne da kupe) završe. Sve ostale razine su gluposti i nemaju veze sa radnim vizama. Odnose se na studiranje u “germanskim zemljama”ili bolje plaćene poslove (liječnici, IT stručnjaci, nastavnici, odgajatelji u vrtićima itd.).
    Ovo što su ova djeca dobila je u rangu završetka osnovne škole, a to je na koncu primjereno njihovom uzrastu. I u ovom dijelu pokazujete posvemašnje neznanje i nevladanje materijom, jer ta djeca jednostavno ne mogu do razine B2 ili C1, a C2 se nigdje i ne polaže(možda i je na Goethe-Institutu, ali o tome malo kasnije). Zna se sa koliko godina se završava srednja škola ili fakultet. Vjerujem da je i Vama jasno da to nije sa 13-14 godina.
    Što se tiče Goethe-Instituta – riječ je o poluprivatnoj firmi koja iznimno puno novca ulaže u marketing, te sukladno tome za njih se čuje puno više nego recimo za DSD diplome koje su, to je opće poznato, puno teže dostižne nego iste na Goethe-Institutu. Razlog je i ovdje jednostavan, gotovo identičan kao kod nas, ali ne doveden na razinu banaliziranja kao kod nas: radi se o programu koji je pod okriljem Ministarstva vanjskih poslova SR Njemačke, dakle riječ je o državnoj, a ne poluprivatnoj priči. Pored ove dvije diplome priznate svugdje u svijetu pojavljuje se i ÖSD(Austrijska jezična diploma). U “germanskim zemljama” ima istu težinu kao i prethodne dvije.

    A sada malo na članak: djeca su iz nižih razreda srednje škole, a ovakvo certificiranje se u Širokom Brijegu ne provodi, jer po programu koji predviđa DSD diploma stremi se ka razini B2 i C1, a samo dosezanje razine B1 smatra se neuspjehom, te se kandidat vrednuje ocjenom “NIJE POLOŽIO”. Gimnazija Široki Brijeg je još daleke 2003.krenula sa programom DSD, nešto nakon nje slijedila je i gimnazija u Posušju. Nažalost program DSD-a ostao je još samo u Širokom Brijegu, dok je Posušje odustalo.

    Šteta je radi djece koja su do sada u okviru DSD programa dosegla razinu znanja B2 i C1, a bilo ih je puno, da nitko iz nadležnog ministarstva nije prepoznao vrijednost njihovog uspjeha, te ih barem počastio sličnim prijamom. Njihove uspjehe su čak prepoznali i Nijemci, te ih za nagradu slali na jednomjesečna putovanja po Njemačkoj. Danas mnogi od njih studiraju diljem Austrije i Njemačke ili im je ta diploma omogućila određene prednosti prilikom upisa na HR sveučilišta.

    No na koncu se svodi na marketing. Nije bitan sadržaj, bitno je pakiranje.

    Čestitke gospodinu Pušiću i djeci.

    1
    1
  • Slažem se s Vama, poštovani autore replike na moj komentar.
    “Germanske zemlje” nisu precizan pojam, i da, istina je, B2 razina je potrebna za rad na stručnoj razini (za one koji na temelju nekog završenog fakulteta traže posao u struci u zemljama njemačkog govornog područja). C2 razina itekako se polaže na Goethe-Institutu, no ne u Sarajevu (koje ne organizira taj ispit), a u cijeloj Hrvatskoj moguće je položiti taj ispit samo u Osijeku. U ostalim dijelovima Europe taj se ispit polaže na više mjesta, a što se tiče upisa na fakultet, ekvivalentan je drugim diplomama/certifikatima: DSD II, DSH 2, Telc C1 Hochschule i sl.
    Nadalje, nikako nisam htio (u svojstvu mediokriteta kakvim ste me kvalificirali, iako se takvim ne smatram) “pljuvati” po adolescentima. Svjestan sam i njihova uzrasta i razine znanja i postigli su u tom smislu maksimum. Žalosti jedino to što bi ta činjenica trebala biti neka bombastična vijest o dobivanju “prestižnih” certifikata. Ti certifikati nisu “prestižni” nego primjereni njihovoj razini znanja i u nekim bi drugim okolnostima obrazovnog sustava ove certifikate bez problema trebali “dobiti” (nakon uspješno svladana ispita) svi 14-godišnjaci koji su godinama učili njemački jezik.

    • Djeca su imala prošle godine ispit.
      Znaci kad su bili osmi razred.
      Sad su prvi srednje i diplome za razine A2 i B1 su im stigle iz Njemacke.Što ste vi ostvarili kad ste bili osmi razred?
      Lijep pozdrav iz Mostara.

      3
      1

Komentiraj: