Znate li što uopće predstavlja adventski vijenac i zašto palimo svijeće svake nedjelje?

Ovu nedjelju će katolički vjernici upaliti prvu svijeću na adventskom vijencu i na taj način označiti početak razdoblja došašća (adventa), vremena u kojem se pripremaju za blagdan Božića. Iako ga danas možemo vidjeti u raznim oblicima, adventski vijenac spleten od zimzelenog granja ima svoju simboliku.

Razdoblje došašća ujedno je početak crkvene godine, a u zapadnom kršćanstvu počinje četiri nedjelje prije Božića i traje do badnjaka. Stoga na adventskom vijencu imamo četiri svijeće i svake nedjelje palimo jednu dodatnu, piše Tportal.hr.

Osim odbrojavanja tjedana do Božića, svjetlost svijeća simbolizira i svjetlost Božju koja na svijet stiže rođenjem Isusa Krista. Svijeće imaju i svoja pojedinačna značenja vezana uz kršćanske pojmove pa se smatra da u prvom tjednu palimo svijeću koja simbolizira nadu, u drugom tjednu mir, u trećem radost a svijeća koju palimo četvrtu nedjelju došašća simbolizira ljubav.

U nekim kršćanskim tradicijama prva svijeća naziva se prorokova svijeća, druga betlehemska, treća pastirska, a posljednja svijeća anđela. Isto tako, na adventskim vijencima različitih tradicija mogu se pronaći i svijeće različitih boja koje nose određenu simboliku, a na nekima je i peta, Kristova svijeća koja se pali na Badnjak ili Božić.

Danas uoči Božića na stolovima pronalazimo adventske vijence raznih oblika, no njegov temeljni simbol pored svjetlosti je krug koji predstavlja beskonačnu Božju ljubav. I materijali od kojih se izrađuju sve su moderniji, no tradicionalno se adventski vijenac pleo od zimzelenog granja koje je simboliziralo nadu u vječni život koju donosi Isus Krist.

Prije povezivanja s kršćanstvom i vjerskom simbolikom vijenci s upaljenim svijećama korišteni su u nekim obredima pa su ih tako pretkršćanski germanski narodi koristili tijekom hladnog i tamnog prosinca u znak nade za dolazak toplijih i dužih dana proljeća. I skandinavski narodi palili su svijeće tijekom zime, ali su ih postavljali oko kotača i molili se Bogu svjetla da ‘kotač Zemlje’ okrene ponovno prema suncu kako bi produžio dane i vratio toplinu.

Zanimljivo, i u prvom spominjanju adventskog vijenca u kršćanstvu svijeće su postavljane na drveni vijenac, a postavio ih je mladi evangelički pastor i odgojitelj Johann Hinrich Wichern. Pastor se svakog dana došašća molio sa siročadi o kojoj je brinuo u domu ‘Das Rauhe Haus’ (‘Trošna kuća’) u Hamburgu, a 1838. u želji da štićenicima došašće učini što ljepšim svaki dan bi tijekom molitve dodavao na vijenac jednu upaljenu svijeću. Na Božić bi svjetlosni krug zasjao svjetlom dvadeset malih i četiri velike svijeće koje su palili nedjeljama.

Njegovi su štićenici zaslužni za zimzelene grančice u vijencu jer su njima 1851. počeli ukrašavati drveni vijenac. S vremenom su počeli plesti vijenac od zimzelenog granja, a običaj su prihvatile evangelističke obitelji u Njemačkoj.

Ukrašavanje vijenca sa samo četiri svijeće započelo je krajem 19. stoljeća, a svoje adventske vijence katolici su počeli izrađivati tek nakon Drugog svjetskog rata. Prvi je zabilježen 1925. u crkvi u Kölnu, pet godina kasnije i u Münchenu, a ubrzo su ih vjernici nakon blagoslova u crkvi počeli nositi i svojim kućama.

(www.jabuka.tv)


Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.