Klimatske promjene sve ozbiljnije ugrožavaju usjeve kakaa, a čokolada se danas sve češće opisuje kao svojevrsni “klimatski barometar”.
Oko 60 posto svjetskog kakaa dolazi iz zapadne Afrike, naročito iz Obale Bjelokosti i Gane, zemalja s toplom i vlažnom klimom, u kojima se razdoblja obilnih oborina izmjenjuju s kratkim sušama.
Međutim, posljednje dvije godine donijele su dramatičan pad proizvodnje, i do 40 posto.
Posljedice su već vidljive. Cijene čokolade dosegle su najvišu razinu još od 70-ih godina prošlog stoljeća, a stručnjaci upozoravaju kako bi se svijet do 2050. godine mogao suočiti s ozbiljnim nestašicama kakaa.
Klimatske promjene
Iako su se kao uzroci problema spominjali ilegalno rudarenje zlata, starost stabala ili krijumčarenje, istraživanja pokazuju kako je ključni uzrok ekstremno i nepredvidivo vrijeme.
Za svaki stupanj Celzijev porasta temperature atmosfera može zadržati oko sedam posto više vlage, što dovodi do snažnijih pljuskova. To uzrokuje zadržavanje vode u tlu, eroziju i širenje gljivičnih bolesti koje uništavaju usjeve kakaa.
Rješenje s Mediterana
Znanstvenici su alternativu pronašli u rogaču. Ova biljka, iz mediteranskih krajeva, poznata je po visokoj otpornosti na sušu i visoke temperature, uz minimalne potrebe za vodom.
Nakon prženja, rogač oslobađa aromu sličnu kakau, ali mu okus nije u potpunosti identičan. Kako bi to promijenili, istraživači su razvili dvije tehnike zasnovane na upotrebi enzima, koje pojačavaju gorčinu i prirodnu slatkoću biljke.
Za razliku od agresivnih kemijskih metoda, ovaj je pristup jednostavan, ekološki prihvatljiv i zahtijeva minimalnu obradu.
Znanstvenici vjeruju kako bi unaprijeđeni okus rogača mogao potaknuti proizvođače koristiti ga u proizvodima koji se tradicionalno rade od kakaa, poput čokoladnih ploča, kakao-praha i napitaka.
Ako bi se ova praksa primijenila u većem opsegu, ovisnost industrije o kakau mogla bi se znatno smanjiti, čime bi se lanci opskrbe učinili otpornijima na klimatske promjene i bolesti usjeva, piše Bljesak.info.
Hercegovina i rogač
Rogač (Ceratonia siliqua) je mediteranska zimzelena biljka, cijenjena kao hrana i lijek, koja raste i u toplijim i kraškim područjima Hercegovine.
Tradicionalno se sadi kao važna dopunska kultura poput šipka ili lovora.
Mahune se koriste za brašno, sirup, likere, te kao zdrava zamjena za kakao.
(www.jabuka.tv | Foto: Davor Puklavec/PIXSELL)
Stiže novo smilje. Rogač malo sporije raste pa počnite saditi odmah, nemojte da se drugi obogate umjesto vas.
He he na ovom ledu kao sada vani, rogač he he, malo morgen. Jedino uokolo Neuma, i eventualno okolo Čapljine, kao i Ljubuškog u onim dijelovima koji rijetko zamrzavaju.
Bajke, tko je ikad vidio rogač u Hercegovini? I u Dalmaciji ga ima uglavnom na otocima južnije od Splita.
Sad će rušiti solare, a mjesto njih saditi rogače.
Kakav je ovo naslov, mamurluk.