Znanstvenici razvili tehnologiju koja “čita” misli i pretvara ih u govor

Znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu su obznanili su kako su razvili tehnologiju koja koristi moždanu aktivnost za ‘stvaranje’ sintetiziranog govora.

Kažu da su razvili svojevrstan implantat za mozak koji može čitati misli i pretvarati ih u govor. Točnije u mozak nekoliko dobrovoljaca ugradili su elektrode te uz njihovu pomoć dešifrirali signale u centrima za govor kako bi ‘naveli’ računalno simuliranu verziju njihova vokalnog trakta, a to su usne, čeljust, jezik i grkljan, da putem sintetizatora generira govor.

Govor je bio pomalo nejasan no ipak razumljiv, što je poticaj znanstvenicima da, uz neka poboljšanja u skoroj budućnosti razviju klinički održiv uređaj za pacijente koji su izgubili sposobnost govora.

Kad smo prvi put čuli rezultate bili smo uistinu šokirani. Nismo mogli vjerovati vlastitim ušima. Naime, mnogi aspekti stvarnog govora bili su prisutni u onome što je proizveo sintetizator, zbog čega smo bili iznimno uzbuđeni, kazao je jedan od autora studije, Josh Chartier.

Naravno, moramo još puno raditi kako bismo postigli govor koji će biti što prirodniji, no jako nas je iznenadila činjenica da se toliko toga može dešifrirati iz moždane aktivnosti, rekao je.

Sporije zvukove je lakše sintetizirati

Moždani udar, bolesti kao što su cerebralna paraliza, amiotrofna lateralna skleroza (ALS), Parkinsonova bolest i multipla skleroza, ozljede mozga i rak ponekad oduzimaju dar govora.

Znanstvenici kažu da su uspješnije sintetizirali sporije zvukove poput onog koji se proizvede kad se izgovori slovo “š”, a manje su uspjeha postigli s naglim zvukovima koji nastaju pri izgovoru bilabijalnih suglasnika poput “b” i “p”.

Malo nas zapravo zna što se točno odvija u našoj usnoj šupljini u trenutku kada govorimo, kaže neurokirurg Edward Chang, jedan od autora studije objavljene u časopisu Nature. Mogli bismo reći da mozak prevodi misli, odnosno ono što želite izgovoriti na način da omogućuje pokrete dijelova glasnica i vokalnog trakta, a upravo to pokušavamo dešifrirati.

Još uvijek radimo na tomu da sintetizirani govor postane čišći i razgovjetniji. To je djelomično posljedica algoritama koje koristimo. Smatramo da ćemo, kada poboljšamo tehnologiju, postići i bolji rezultat, kaže Chartier.

(Hina) 


2 komentara

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.