Sve je veći interes za proizvodnjom sastojaka koji oponašaju okus i fizikalne karakteristike šećera, a da pritom nemaju nepovoljno djelovanje na tjelesnu masu i regulaciju šećera u krvi. Pa kako onda odabrati najbolju alternativu?
Je li smeđi šećer zaista zdraviji od bijelog?
Šećer saharoza se dobiva ekstrakcijom iz šećerne repe i šećerne trske. I dok rafinirani odnosno bijeli šećer prolazi potpunu obradu, smeđi šećer ne prolazi kroz cijeli proces rafinacije pa u njemu zaostaju razni biljni pigmenti, neki minerali te drugi biljni ostaci. Kada se govori o zdravijem smeđem šećeru, onda se upravo misli na taj nerafinirani šećer. No, na tržištu se pod smeđim šećerom najčešće prodaje, običan granulirani šećer s dodanom melasom za boju. Takav obojeni šećer ne nudi nikakve zdravstvene pogodnosti u odnosu na bijeli šećer. A zdravstveni boljitak ne nudi ni pravi nerafinirani smeđi šećer. Nerafinirani smeđi šećer uz saharozu sadrži i male količine vitamina i minerala, no one nisu značajne. Bijeli i smeđi šećer imaju još jednu zajedničku značajku, a to je energetska vrijednost koja u jednoj žličici odnosno u 5 grama iznosi oko 20 kalorija.
Stevija nema kalorija, a puno je slađa od šećera
Steviju je zbog njezinih specifičnosti teško svrstati u određenu kategoriju sladila. Ne radi se o umjetnom sladilu jer potječe iz biljke, no način prerade i rafinacije ipak je pretvaraju u umjetnu tvorevinu. Izrazito je slatkog okusa, a nema kalorija i stoga privlači dužnu pažnju. Krajem 19. stoljeća steviju je ‘otkrio’ švicarski znanstvenik dr. Moises Santiago Bertoni i tako omogućio širenje ovoga dara prirode po cijelome svijetu. Stevija ima od 300 do 400 puta jaču slatkoću od konzumnog šećera. Danas je poznat osnovni spoj steviol i ukupno deset različitih steviol-glikozida koji su nosioci slatkog okusa.
Agavin i javorov sirup, da ali samo iz organskog uzgoja
Agavin sirup je odličnog, neutralnog okusa i može se koristiti kao zamjena za bijeli šećer. Uglavnom se koristi za hladne ili tople napitke, voćne salate (svježe), sladolede, u salatama i umacima, za pripremu keksa i kolača. Budući da sirup od agave za sebe veže vodu, slastice ili keksi u kojima se koristi agavin sirup zadržavaju vlagu, pa je stoga agavin sirup idealna zamjena za zaslađivače koji se obično koriste u pravljenju kolača. Također agavin sirup nije pregust i ima blagi okus. Pogodan je i za osobe koje izbjegavaju šećer jer ima niski glikemijski indeks – 17 što znači da se u krv apsorbira polako i ne uzrokuje brzi skok šećera u krvi. Agavin se sirup tradicionalno dobivao iskuhavanjem biljnog sirupa na laganoj vatri, no masovna je proizvodnja to promijenila i sad se radi od škrobnog praha dobivenog od te biljke pa je glavni sastojak tog sirupa nepoželjna fruktoza. Javorov sirup se uzima izravno iz stabla i ako je posve prirodan, može sadržavati više desetaka zdravih tvari, antioksidanse, cink i magnezij, te 15 puta više kalcija nego med. No, to vrijedi samo ako je riječ o posve prirodnom i organskom proizvodu, a većina ih na policama nije takva, čak često ne sadrže ni javorov sirup. Stoga ga treba konzumirati vrlo umjereno.
Med ipak treba konzumirati u manjim količinama
Osim umjetnih zaslađivača poput aspartama mnogo je njih koji se čine zdravijima jer su niske kalorijske vrijednosti i prirodni su. Med, primjerice je jako popularan jer se smatra iznimno zdravim, ali to nikako ne znači da ga možete jesti neograničeno. On je zdrava namirnica i može imati neke benefite za zdravlje, ali je ipak šećer i treba ga koristiti vrlo umjereno.
Sladilo od fruktoze, nije isto što i fruktoza iz voća
Mnogima se čini da je fruktoza dobro rješenje, posebno za dijabetičare, jer je riječ o sladilu koje sadrži voće. Može se nabaviti i kao pripravak za zaslađivanje u obliku bijelog praha, ali tu je i zamka jer u njemu nema vlakana kojih ima u voću. Više je istraživanja pokazalo da unos fruktoze može poremetiti metabolizam masti, jer kao sladilo bez vlakana iz voća koja bi usporila njegovu apsorpciju, ide ravno u jetru gdje se probavlja kao i alkohol te se skladišti, a posljedica je višak kilograma.
(zdravakrava.hr)
