Broj prijavljenih sumnjivih transakcija u BiH lani je udvostručen, kriminalne grupe razvijaju nove načine pranja novca, a da pojedini građani olako nasjedaju na prevare, svjedoči i podatak da je jedna osoba na ime obećanog nasljedstva u inozemstvu uplatila više od 220.000 maraka.
Navedeno je to u izvještaju Financijsko-obavještajnog odjeljenja Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u kojem su sumirani rezultati za 2022. godinu. Prema tom dokumentu, uočen je rast broja prijavljenih sumnjivih transakcija sa 1.048 u 2021. godini na 1.504 transakcije u 2022, izvještava “Glas Srpske”.
Kada je riječ o vrijednosti prijavljenih sumnjivih transakcija, one su udvostručene, odnosno 2021. godine iznosile su 129,55 milijuna KM, dok je prošle godine taj broj dostigao vrtoglavih 260,60 milijuna maraka.
Sa adrese Financijsko-obavještajnog odjeljenja tužiteljstvima je lani dostavljeno 15 izvještaja kojima je obuhvaćeno 85 osoba za koje postoji sumnja da su počinili kazneno djelo pranja novca.
Godinu ranije tužiteljstvima je dostavljeno 16 izvještaja, ali je u njima obuhvaćeno manje osoba, odnosno 25 fizičkih i osam pravnih osoba.
U izvještajima koji su proslijeđeni tužiteljstvima sumirano je da postoji sumnja da su lani počinjena kaznena djela pranja novca u vrijednosti od 35,19 milijuna maraka, dok je 2021. godine ta vrijednost bila trostruko manja, odnosno 10,99 milijuna KM. Također, izdana su 23 naloga bankama za praćenje poslova 14 fizičkih i četiri pravne osobe.
U dokumentu su navedene i tipologije, odnosno metode, tehnike i trendovi sa obilježjima pranja novca. Jedan od primjera je da grupe za organizirani kriminal iz Europske unije i BiH registriraju na domaćem tržištu predstavništva poduzeća koja posluju u zemljama EU.
Na osnovu predstavništava kriminalne grupe otvaraju račune u domaćim bankama koje koriste samo za primanje novca sa računa poduzeća iz zemalja članica EU. Time nastoje prikriti porijeklo novca koji je stečen raznim kriminalnim radnjama, navedeno je u izvještaju.
Također, utvrđeno je i da pojedine odgovorne osobe u organu lokalne samouprave koriste službeni položaj na štetu državne imovine i jedinice lokalne samouprave. Tako je u jednom slučaju utvrđeno da je odgovorna osoba u organu lokalne samouprave primila novac od kupca zemljišta u javnoj svojini. Za tu uslugu dobiveni novac ta osoba uložila je u kupovinu nekretnine izvan BiH.
Zabilježeni su i slučajevi da domaće fizička osobe, takozvane novčane mule, na svoje račune primaju novac iz inozemstva koji potiče od prevara. Primljeni novac fizičke osobe isplaćuju u gotovini i predaju organizatoru udruženja formiranog radi počinjenja navedenih radnji pranja novca, stoji u dokumentu.
Utvrđeno je i da osobe iz BiH, kao žrtve prevare sa navodnim nasljedstvom ostvarenim u inostranstvu, vrše uplate znatnih suma u korist računa fizičkih i pravnih osoba u inostranstvu po osnovu navodnih troškova i poreza za nasljedstvo.
Jedna osoba je izvršila uplatu u iznosu većem od 220.000 maraka prije nego što je shvatilo da je žrtva prevare. Taj novac sa računa u inostranstvu odmah se isplaćuje u gotovini, a većina onih kojima je novac uplaćen je nedostupna, navedeno je u dokumentu.
Zastupljene su i pojave koje indirektno ukazuju na razne vrste prevara, od krađe identiteta, falsificiranja dokumenata, do zloupotrebe ovlaštenja, prevara u gospodarskom poslovanju, nedozvoljene trgovine, uključujući i računalne prevare na štetu pravnih osoba iz BiH.
Ekonomisti navode da će broj prijavljenih sumnjivih transakcija sigurno rasti po uzoru na pojedine zemlje Europe.
Potrebno je razmišljati kako ćemo uspostaviti sustav, ako smo u 2022. godini imali 1.500 prijava, kako ćemo raditi kada bude 3.000 ili 6.000, pa i više prijava tih sumnjivih transakcija. Onda ćemo morati imati zaposlene na desetine tisuća ljudi koji se bave istraživanjem tih transakcija, rekao je ekonomist Saša Stevanović i dodao da će oni koji peru ogromne novce uvijek pronalaziti metode i načine da novac zarađen mimo zakona ubace u legalne tokove, piše “Glas Srpske.”
(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)
