Ni jedan stambeni objekt, zgrada, institucija, banka, bolnica, pošta, prodajni centar, gradska i općinska uprava ne mogu obavljati videonadzor osoba ako nije vidno istaknuta obavijest o njegovu provođenju.
Za svaku instituciju ili objekt u kojem se uspostavlja sustav videonadzora, prema važećim zakonima, Agencija za zaštitu osobnih podataka mora donijeti odnosno uputiti odluku kojom će propisati pravila obrade u cilju poštivanja prava na zaštitu privatnosti i osobnog života nositelja podataka, kao i donijeti plan sigurnosti osobnih podataka kojima će biti propisane tehničke i organizacijske mjere za sigurnost osobnih podataka.
Svaka druga vrsta videonadzora, prema tumačenju Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH, nezakonita je i zbog toga svaki građanin može pokrenuti sudski postupak. U protekloj je godini ova agencija imala više prigovora na nezakonito snimanje, videonadzor i davanje takvih snimki trećoj osobi, piše Večernji list.
Iz izvješća Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH vidljivo je kako su se sporovi vodili protiv raznih institucija – od benzinskih crpki, prodajnih centara, javnih institucija, stambenih zgrada… Prema sugestijama Agencije, u odnosu na obradu osobnih podataka putem videonadzora i davanje snimki trećoj strani, Europski odbor za zaštitu osobnih podataka donio je smjernicu 2019. godine o obradi osobnih podataka putem videouređaja, dano tumačenje postojanja legitimnih interesa:
Videonadzor je zakonit ako je nužan za potrebe ispunjavanja legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika. Legitimni interesi voditelja obrade ili treće strane mogu biti pravni, ekonomski ili nematerijalni interesi. Međutim, voditelj obrade trebao bi imati na umu da, ako ispitanik uloži prigovor na videonadzor, sukladno članku, voditelj obrade videonadzor takvog ispitanika može provoditi samo ako postoje uvjerljivi legitimni interesi koji nadilaze ispitanikove interese, prava i slobode ili ako je svrha takvog videonadzora postavljanje, ostvarivanje ili odobrena pravnih zahtjeva.
Također je pravilnikom o sigurnosti propisano da se izvan društva i njegovih organizacijskih jedinica videomaterijal može ustupiti policijskim agencijama, tužiteljstvima i sudovima, i to isključivo na njihov obrazloženi zahtjev. U iznimnim slučajevima videomaterijal se može dati kompanijama koje imaju ugovorne odnose s Društvom, samo u vezi s predmetom ugovora i na njihov pisani zahtjev i ako je u interesu kompanije i Društva“.
To znači, kako su objasnili iz Agencije, da svatko tko planira instalirati kamere i pohranjivati snimke na osnovi kojih se netko može identificirati mora prvo odrediti razlog za uspostavljanje videonadzora. To može biti zakonska obveza, ali u slučaju da nije, vlasnik videonadzora mora donijeti odluku kojom propisuje pravila prikupljanja i čuvanja osobnih podataka kako bi se ispoštovalo pravo na zaštitu privatnosti. Onaj tko postavlja videonadzor mora istaknuti jasnu i vidljivu obavijest da je određeni prostor pokriven kamerama, piše Večernji list.
Nedavno je ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka Dragoljub Reljić u izjavi za agenciju Srna kazao kako u Agenciju svakodnevno stiže po desetak prigovora građana zbog postavljanja videonadzora u njihovoj okolini.
Građani nam podnose prigovor da je netko postavio videonadzor bez našeg odobrenja i odobrenja stanara u zgradi. Mi se zatim obraćamo toj osobi za izjašnjenje, da dostavi snimke kamere, odgovori zašto to nije prijavila, a ako se predmet ne može riješiti na osnovi dostavljene dokumentacije, naš inspektor izlazi na teren, objasnio je Dragoljub Reljić.
Za svakoga tko nije donio odluku s pravilima obrade videonadzora ili nije istaknuo obavijest o nadzoru na vidnom mjestu, kazne se kreću od 10.000 do 100.000 KM. Kazne za odgovornu osobu su od 500 do 10.000 KM.
Ni jedan stambeni objekt, zgrada, institucija, banka, bolnica, pošta, prodajni centar, gradska uprava ne mogu obavljati videonadzor osoba ako nije vidno istaknuta obavijest o njegovu provođenju
(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)
pa jeebbemm li vam zakone i podzakone. Snimati se ne smije i za to kazna do 10000KM, a majmun dođe ukrade i dobije čvoku za kaznu? Fini Texas, nemas sta ulaziti u moj posjed bez najave, vlasništvo je nepovredivo.
Vlasništvo je sve manje nepovredljivo.
Ljudu radeći svoj posai svačim se bave.
Pa procitaj tekst, ako znas citati.
Ko ti smeta da snimas svoju garazu, kokosinjac, kuhinju, wc, ako te volja.
11:50,
Kod nas vlasništvo nije nepovredivo, obrišu te pa se ti žali.
Dobro vlasnistvo ali gazde u firmi snimaju radnike na poslu jei to mobing sto je to kakve su tu kazne
Treba zastiti lopove na svaki moguci nacin,kojem normalnu covjeku smetaju nadzorne kamere.
Lako mi je za kamere koje se jasno vide, ali što ćemo sa silnim spy kamerama i bubicama, postavljenim diljem ureda javnih ustanova? Rukovoditelji na drugom kraju svijeta, a znaju što su im djelatnici doručkovali taj dan! Korisno je to oružje za kontrolu, a istodobno čisti mobing i teško kršenje ljudskih prava! I uglavnom su uprave tih ustanova inicijatori takve vrste nadzora!
Za 22:25 tako je.
Ljudi nisu ni priblizno svjesni posljedica. Na jednu stranu kukaju kako ih se kontrolira, ugradjuju im se ko neki chipovi kroz cjepiva i sl.nebuloze…a kroz mobitel, facebook, video nadzor… i prodavanje tih podataka komercijalmim firmama su svi njihovi cak i najosobniji podatci svima dostupni. Tajnim sluzbama i bez da za to moraju ikome i odgovarati, ako im pocnes biti imalo zanimljiv. A sefovi isto tako, pogotovu kod nas, mogu ciniti vise manje sta im je volja. Eto zasto je ta odredba barem mali pocetak u dobrom smijeru.
Sta ljudi rade u privatno vrijeme, je li snimaju kako im se kuva rastika u kuhinji, to nikoga ne zanima niti ikome steti.
Naj bolje da smo svi inspektori.100000km.ovo je kamatarenje.
Lobiranje za par agencija…
dali se smije snimati jani prostor kao što su izletišta javni pitevi šume lovišta jezera ako za takvo snimanje nema dozvolu od udruženja šumskog preduzeća i sličnim