Završena sadnja ljubuškog ranog krumpira, a gdje ga plasirati?

Poljoprivrednici u Ljubuškom kraju završili su sadnju mladog krumpira, poznatog kao ljubuški rani.

S druge strane, plastenički krumpir na red će doći u sljedećim danima. Iako članovi Zadruge Plodovi zemlje očekuju urod oko osam tisuća tona mladog krumpira, sve je izvjesnije da će niske temperature i mraz odrediti konačne količine. Jedno od glavnih pitanja je gdje plasirati proizvode, s obzirom na to da su velika tržišta zatvorena zbog koronavirusa, kao i veći dio restorana u našoj zemlji.

Poljoprivreda je u Ljubuškom glavna gospodarska grana. Uz sve poljoprivredne kulture koje uspijevaju na ovom prostoru, izdvaja se mladi krumpir, koji je posljednjih godina brendiran.

Sunce, kamen i crvena zemlja. Ta crvena zemlja daje taj poseban ukus, proizvodi se u kamenu. Okolo je sve kamen, pogotovo u susjednom selu. Sve se ručno radi. To je ta odlika, zaštite gotovo da i nema, rekao je za Federalnu televiziju Dubravko Vukojević, direktor Poljoprivredne zadruge Plodovi zemlje.

Brige proizvođačima predstavljaju uvezeni proizvodi. Za domaće poljoprivrednike jedan od glavnih problema je nemilosrdna konkurencija na tržištu.

Nije isto egipatski i naš mladi iz Ljubuškog – da se to prodaje na istoj polici i da potrošači ne znaju razliku što kupuju i što jedu, upozorava gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić.

U vrijeme koronavirusa sve je teže plasirati proizvode.

180 nas je, krajnji nam je cilj da na kraju uspijemo sve što proizvedemo da prodamo. Barem veći dio. Teško to ide, napominje Vukojević.

Još nije počeo s radom distributivni centar na Koridoru Vc koji je svečano otvoren prošle godine i u kojeg je uloženo milijun maraka. No, prema najavama, on bi trebao početi raditi 1. svibnja, što bi uveliko olakšalo posao ljubuškim poljoprivrednicima. Distributivno-sabirni centar prvenstveno je namijenjen plasiranju i prodaji poljoprivrednih proizvoda.

On je predan Zadruzi Plodovi zemlje na besplatno korištenje i oni sada traže načine što će trebati da se to pokrene – zaposliti nekog menadžera, neku osobu koja će to i voditi. Imat će svu potporu Grada da to pokrene, ističe Markotić.

Grad Ljubuški za jesensku sjetvu izdvojio je u suradnji s Federalnim ministarstvom poljoprivrede 100.000 KM dok su smiljari oslobođeni plaćanja koncesije za 2020. godinu. Nedavno je okončan i projekt izgradnje vodonatapnog kanala na lokalitetu Drače. Ovim ulaganjima žele pokazati koliki je, zapravo, značaj domaće proizvodnje, posebice u kriznim vremenima koje je donijela pandemija.

(www.jabuka.tv)

10 komentara

  • A da stavite primjerenije cijene!? Ne možemo mi plaćati rani krompir od 3-5 KM ( u maloprodaji), a onaj što ostaje za zimu za kg po 1,00 KM. Prilagodite cijenu tržištu i svima će nam biti dobro. Niko se nije od poljoprivrede obogatio, crn je to kruh, ali ljudi moji ne možemo imati europske cijene proizvoda, a plaće ko iz tunguzije.

  • Sami ste krivi za plasman, niko neće da ga kupi jer zna da je sve sama kemija. Dok god postoje nasadi za kućnu upotrebu i drugi za prodaju, ne kupujem ništa iz Ljubuškog i Čapljine.

    • Tako je, sami se hvale kako i s čim posipaju krompir a kad mu kažeš pa jede li ga i on.
      On kaže ne mi taj ne jedemo sadimo posebno na njivi i ne prskamo.

  • A da mi je znat odakle si pa neces kupovat iz Ljubuskog i Capljine.Odakle jesi da jesi tebi je naj bolje kupi u centrima tek tada si donijo otrov i kemiju u kucu.Danas se ne moze nista imat ako se ne vrsi zastita.Zastita se mora radit strucno i precizno.Dragi moj u centar.

  • Svaki krompir se prska protiv bolesti i zlatice.Posipanje je nesto drugo da ne klija.Ne mora se posipat samo mu preko zime treba smanjat klicu naj manje cetri puta.Znaci more bez posipanja tuberajtom.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.