Koliko vam se puta dogodilo da stanete ispred ogledala, pomislite “u redu, danas stvarno dobro izgledam”, a onda vidite svoju fotografiju i zapitate se tko je ta osoba?
Taj mali, ali uporni jaz između onoga što vidimo u ogledalu i onoga što kamera zabilježi nije stvar umišljanja, nego način na koji funkcionira naš mozak.
Stručnjaci već godinama objašnjavaju ovaj fenomen, a jedan od važnih odgovora dao je američki psiholog poljskoga podrijetla Robert Zajonc. Kroz niz eksperimenata pokazao je da ljudi prirodno više vole ono što im je poznato, čak i kada je riječ o vlastitom licu.
Mozak voli ono na što je navikao
Problem nastaje u trenutku kada pogledamo fotografiju. Tada je nesvjesno uspoređujemo sa slikom koju imamo u glavi, a to često nije verzija nas kakvu drugi vide, nego naš odraz u ogledalu.
Ogledalo, međutim, ne prikazuje potpuno istu sliku kao fotografija. Ono nam pokazuje obrnutu verziju lica, onu na koju smo godinama navikli. Naš mozak upravo tu verziju prihvaća kao “pravu“, pa sve što od nje odstupa može djelovati čudno.
Ako je osoba navikla promatrati sebe iz određenog kuta, u kojem joj pojedini dijelovi lica djeluju uži ili simetričniji, fotografija iz drugog kuta može djelovati iznenađujuće drukčije. Ta razlika može biti neugodna jer nije u skladu sa slikom koju osoba nosi u glavi, objašnjavaju stručnjaci.
Drugim riječima, fotografija nije “gora verzija vas”, nego samo verzija na koju niste navikli.
Fotografija ne laže, ali nije ni cijela istina
Postoji još jedan sloj ovog fenomena, a to je način na koji kamera “hvata” lice. Različiti kutovi, osvjetljenje i objektivi mogu potpuno promijeniti dojam proporcija.
Ono što u ogledalu djeluje skladno, na fotografiji može izgledati drukčije samo zbog tehničkih čimbenika.
Osim toga, u ogledalu sebe vidimo u pokretu, s mimikom, izrazom lica i energijom. Fotografija, s druge strane, zamrzava samo jedan trenutak, često onaj koji ne mora biti najreprezentativniji.
Zato nije stvar u tome da smo nužno “ljepši u ogledalu”, nego u tome da smo na tu verziju sebe jednostavno navikli.
Fotografija prekida tu rutinu i pokazuje lice iz perspektive koju drugi ljudi zapravo vide svakoga dana. Upravo zato nam vlastiti izgled na fotografijama ponekad može djelovati neobično, iako ga drugi vide sasvim normalno.
(www.jabuka.tv | Foto: Pexels)
