Zašto je odjednom upitan potpis sporazuma o Južnoj plinskoj interkonekciji u Dubrovniku?

Potpisivanje međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o Južnoj plinskoj interkonekciji je ugroženo.

Umjesto toga, u utorak bi u Dubrovniku, kao alternativa, mogla biti potpisana samo „zajednička izjava namjere podrške Južnoj interkonekciji”. No, ta izjava nije obvezujući sporazum koji je nužno potpisati kako bi se realizirao projekt Južna interkonekcija.

Zajedničku izjavu namjere podrške Južnoj interkonekciji trebali bi potpisati dužnosnici Bosne i Hercegovine, Sjedinjenih Američkih Država i Republike Hrvatske. Tom bi se izjavom „podržalo širenje prekogranične energetske infrastrukture”. Postoji mogućnost da se na sve to doda i Memorandum o razumijevanju, ali i to je neobvezujući akt.

Naime, memorandum i zajednička izjava faktički ne znače ništa osim „izražavanja dobre namjere”. Za realizaciju projekta Južna interkonekcija nužno je potpisati međudržavni sporazum.

Međutim, prema informacijama Istrage, Vlada Republike Hrvatske bila je proteklih dana pod pritiskom Bruxellesa, odnosno Europske unije koja nije zadovoljna rješenjima za Južnu interkonekciju, a koja su, prema njihovu mišljenju, suprotna europskoj energetskoj regulativi.

Podsjećamo, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine izmijenio je sredinom travnja Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji. Tim izmjenama za nositelja projekta Južna plinska interkonekcija određena je američka kompanija AAFS iza koje stoji Joseph Flynn, brat Michaela Flynna, lobista Milorada Dodika. Ova kompanija u zakonu je označena kao investitor, dok je BH-Gas izbačen iz odredbe o građenju.

Da bi se ovaj posao realizirao, nužno je da Bosna i Hercegovina potpiše sporazum s Republikom Hrvatskom. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je prošle srijede na hitnoj telefonskoj sjednici donijelo odluku o formiranju radne skupine za pregovore s Republikom Hrvatskom. Na čelu bh. delegacije trebao je biti ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac (SNSD). No, on je svoje ovlasti prenio na zamjenicu Ljiljanu Lovrić (HDZ), kako bi se obavili pregovori s Republikom Hrvatskom.

Pitanja vezana za donošenje odluka o zajedničkom ostvarenju i pripadajućim ulaganjima bit će uređena posebnim Ugovorom o zajedničkom razvoju projekta između nositelja investicija iz članka 6. ovog Sporazuma, navedeno je u nacrtu sporazuma.

Dalje piše da će „ugovorne strane osigurati usklađivanje svih pojedinosti oko projektiranja, pripreme i izvođenja svih radova na izgradnji interkonekcije, te će se također sporazumjeti o usklađivanju dinamike svih procedura za ishođenje potrebnih suglasnosti i dozvola od strane nadležnih tijela Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, te procedura u postupcima izgradnje i stavljanja plinovoda u upotrebu.

Inspekcijski nadzor za vrijeme gradnje interkonekcije obavljat će se u skladu s pozitivnim zakonskim propisima iz ove oblasti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj.

Ugovorne strane su se sporazumjele da će izgradnju interkonekcije i stručni nadzor nad izgradnjom u svemu izvesti u skladu s nacionalnim, odnosno međunarodnim pravilima iz područja nabave i/ili po pravilima financijskih institucija, ovisno o načinu financiranja koji će biti pravovremeno definiran.

Svaka ugovorna strana osigurat će pripremu, financiranje i izgradnju dijela plinovoda na vlastitom državnom području u skladu sa svojim zakonima i drugim propisima”.

Nadležna tijela za provođenje ovog sporazuma bit će Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstvo gospodarstva RH. Za sve aspekte vezane za realizaciju projekta u Bosni i Hercegovini, odgovorna će biti Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ima ovlaštenje da realizira projekt prema modelu koji odabere, uključujući i putem dodjele koncesije u skladu sa zakonodavstvom Federacije Bosne i Hercegovine.

Nositelj investicije je kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. sa sjedištem u Sarajevu. Za realizaciju projekta na teritoriju Republike Hrvatske, odgovorna će biti Vlada Republike Hrvatske u skladu sa zakonodavstvom Republike Hrvatske. Nositelj investicije je kompanija Plinacro d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, piše u „ažuriranom” nacrtu.

Ovaj nacrt upućen je Vijeću ministara koje je zatražilo od Predsjedništva BiH pokretanje pregovora s Hrvatskom.

Predsjedništvo BiH je prošlog tjedna donijelo odluku o pokretanju pregovora. Dužnosnici Veleposlanstva SAD-a u Sarajevu su, kako doznajemo, tražili od bh. vlasti da pregovori s Hrvatskom budu završeni prošlog petka kako bi istog dana Vijeće ministara BiH utvrdilo tekst sporazuma, koji bi, potom, bio upućen u Predsjedništvo BiH. Na kraju bi Predsjedništvo BiH u ponedjeljak donijelo odluku o tome.

Međutim, nijedan od ovih koraka nije ispoštovan jer Hrvatska zbog pritiska iz Bruxellesa nije pristala na tekst sporazuma. Stoga institucije Bosne i Hercegovine nisu mogle utvrditi tekst sporazuma koji bi u utorak bio potpisan. Hrvatska, stoga, sada inzistira na potpisivanju zajedničke izjave i Memoranduma o razumijevanju, što je suprotno zahtjevima SAD-a čiji ministar Chris Wright dolazi u Dubrovnik kako bi svjedočio potpisivanju sporazuma.

Tijekom tjedna predstavnici američke kompanije pokušali su, na sastanku s Andrejem Plenkovićem, izlobirati kod vlasti Republike Hrvatske da daju suglasnost na tekst sporazuma. No, stavovi iz Bruxellesa su, za sada, bitniji za službeni Zagreb.

(www.jabuka.tv | Foto: Istraga.ba)