Žalba Bože Ljubića neće biti razmatrana u ovoj godini?

Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta BiH dr. Božo Ljubić uputio je prije nekoliko dana žalbu Ustavnome sudu BiH u kojoj traži da Ustavni sud ocijeni neustavnim, kako navodi Ljubić – diskriminirajuće, odredbe Izbornoga zakona BiH koje reguliraju način izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH kao i brojčani sastav toga doma.

U svojoj žalbi predsjedatelj dr. Božo Ljubić navodi kako nije korektno i kako je neustavno da se iz županija u kojima živi vrlo mali broj Hrvata, kao, primjerice, u Bosansko-podrinjskoj županiji, bira isti ili približan broj izaslanika u Dom naroda kao i iz županija gdje živi znatno veći broj Hrvata.

Također, Božo Ljubić smatra da je potrebno ponovno vratiti ustavne odredbe po kojima je nacionalne klubove u Domu naroda umjesto sadašnjih po 17 činilo po 30 izaslanika.

Sjednica tek 4. prosinca

Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta BiH i predsjednik Glavnoga vijeća HNS-a Božo Ljubić je zatražio da se Ustavni sud očituje o njegovoj žalbi žurno pa čak i prije listopadskih izbora. Prema provjerenim podacima, to se gotovo sigurno neće dogoditi. Ustavni sud BiH je zakazao prvu plenarnu sjednicu za 4. prosinca, dakle, praktički puna dva mjeseca nakon listopadskih parlamentarnih izbora.
Dnevni red sjednice je utvrđen po uobičajenom modalitetu i prilagođen rasporedu i slobodnim terminima stranih sudaca i na njemu nema žalbe Bože Ljubića. Nije uobičajeno i do sada se to nije dogodilo da se dnevni red preko noći mijenja pa je, dakle, za očekivati da od razmatranja žalbe neće biti ništa.

Naime, poznato je da u Ustavnom sudu BiH rade i tri strana suca koji se moraju pripremiti za plenarne sjednice zbog prijevoda i proučavanja obrađenih predmeta tako da se dnevni red utvrđuje znatno ranije prije zakazivanja plenarne sjednice. Ustavni sud BiH po poslovniku može zakazivati i češće sjednice, ali samo ako se radi o žalbi na povredu vitalnoga nacionalnoga interesa.

S obzirom da se žalba Bože Ljubića tiče ocjene ustavnosti odredbi Izbornoga zakona, o njoj se isključivo raspravlja na redovitoj plenarnoj sjednici, dakle, uz sudjelovanje svih osam sudaca pa, dakle, i tri suca stranca. Uzimajući te činjenice u obzir, vrlo je vjerojatno da se Ustavni sud BiH neće očitovati o Ljubićevoj žalbi do sljedeće godine. To onda znači da će se proces izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH otvoriti po važećim odredbama Izbornoga zakona koje osporava HDZ BiH.

Zapravo, može se reći kako će se i konstituiranje Doma naroda federalnoga Parlamenta obaviti po sadašnjem Izbornome zakonu jer i kada bi Ustavni sud BiH učinio presedan i uvrstio priziv Bože Ljubića za sljedeću plenarnu sjednicu ili, svejedno, kada bi zasjedao, recimo, u prvoj polovici sljedeće godine pa i prihvatio Ljubićevu žalbu, nemoguće je očekivati da Parlament BiH, kao jedini nadležan, promijeni Izborni zakon u tako kratkom razdoblju.

Stožernici žele ekskluzivnost?

Postavlja se i pitanje koji bi to saziv Parlamentarne skupštine BiH raspravio i eventualno prilagodio te, po Boži Ljubiću, diskriminirajuće odredbe Izbornoga zakona Ustavu BiH. Iluzija je da bi to mogao uraditi aktualni saziv u tehničkom mandatu, a nove parlamentarce nakon izbora tek treba potvrditi i njima treba dosta vremena da uhvate zalet i da otvore tako zahtjevne procese.

Ipak, ne može se osporiti legitimnost pa i opravdanost Ljubićeve žalbe. Jer, objektivno, doista je upitna zakonska korektnost odredbi po kojima se biraju izaslanici u Dom naroda Parlamenta FBiH iz pojedinih županija čime su Hrvati u neku ruku zakinuti u principu da svaki narod sebi bira predstavnike u vlasti. S druge strane, i žalba Bože Ljubića pleše na rubu već davno prokazane namjere da stožernici žele upravo za sebe prisvojiti ekskluzivnost u biranju na svim razinama vlasti.

Na sve to se nadovezuju i osjetljiva ljudska prava jer se niti jednoj osobi ne smije sprječavati da bira i bude izabran u zakonodavnu ili izvršnu vlasti. Tim se demokratskim postulatom navodno vodio i nekadašnji šef OESS-a u BiH Robert Barry koji je 2000. godine i nametnuo sadašnja izborna pravila. Punih 14 godina HDZ BiH je poštovao ta “diskriminirajuća” pravila jer je komotno stjecao dominaciju u Domu naroda parlamenta FBiH. Sada kada to klizi i kada “visi” plan da se domogne tih famoznih 12 izaslanika gotovo panično pokreće proceduru ustavne demontaže nekih odredbi Izbornoga zakona.

Je li to u temeljima uistinu stvarna namjera ili u svemu ima neka dublja politička pozadina, demaskirat će procedura izbora izaslanika i konstituiranje Doma naroda Parlamenta FBiH. Sjetimo se, nakon zadnjih općih izbora stožernici su blokirali proces, što ovoga puta smjeraju i koje adute izvlače iz rukava, doznat ćemo ipak već koncem godine.

Mijan: Nepoznat dnevni red

Registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan potvrdio je kako je sjednica zakazana za 4. i 5. prosinca, ali kako postoji mogućnost da bude odgođena. On je objasnio kako dnevni red sjednice predlaže predsjednik Ustavnog suda BiH osam dana pred održavanje sjednice, tako da do sada nije predložena nijedna točka dnevnog reda.

Zašto se HDZ BiH ‘upalio’ tek sada?

Punih 14 godina HDZ BiH je poštovao ta “diskriminirajuća” pravila jer je komotno stjecao dominaciju u Domu naroda Parlamenta FBiH. Sada kada to klizi i kada “visi” plan da se domogne tih famoznih 12 izaslanika, gotovo panično pokreće proceduru ustavne demontaže nekih odredbi Izbornoga zakona.

(Dnevni list)


Nema komentara

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.