Europska agencija za okoliš priopćila je da zagađenje zraka i dalje uzrokuje više od 1.200 prijevremenih smrti godišnje u dobi ispod 18 godina širom Europe i povećava rizik od kroničnih bolesti kasnije u životu.
Unatoč nedavnim poboljšanjima, razina ključnih zagađivača zraka u mnogim europskim zemljama ostaje tvrdoglavo iznad smjernica Svjetske zdravstvene organizacije, posebno u centralno-istočnoj Europi i Italiji, priopćila je Europska agencija za okoliš (EEA) nakon istraživanja u preko 30 zemalja, uključujući 27 zemalja članica Europske unije.
Izvještaj nije obuhvatio glavne industrijske zemlje Rusije, Ukrajine i Velike Britanije, sugerirajući da bi ukupan broj smrtnih slučajeva na ovom kontinentu mogao biti veći.
EEA je prošlog studenog objavila da je 238.000 ljudi prerano umrlo zbog zagađenja zraka 2020. godini u EU, plus Islandu, Lihtenštajnu, Norveškoj, Švicarskoj i Turskoj.
Zagađenje zraka uzrokuje preko 1.200 prijevremenih smrti godišnje kod ljudi mlađih od 18 godina u Europi i značajno povećava rizik od bolesti kasnije u životu, navodi agencija.
Ovo istraživanje koje je provela EEA je prva koja se posebno fokusirala na djecu.
Iako je broj prijevremenih smrti u ovoj starosnoj grupi nizak u odnosu na ukupan broj za europsku populaciju koji procjenjuje EEA svake godine, smrti u ranoj dobi predstavljaju gubitak budućeg potencijala i dolaze sa značajnim teretom kroničnih bolesti, kako u djetinjstvu tako i kasnije u životu, navodi agencija.
Loša kvaliteta zraka također može pogoršati kronična stanja poput astme, od koje boluje devet posto djece i adolescenata u Europi, kao i da poveća rizik od nekih kroničnih bolesti kasnije u odrasloj dobi.
Prema podacima EEA, 97 posto gradskog stanovništva bilo je 2021. godine izloženo zraku koji nije ispunjavao preporuke WHO.
Čestice, prvenstveno iz automobila i kamiona koje mogu prodrijeti duboko u pluća, smatraju se najgorim zagađivačem zraka, a slijede dušikov dioksid i ozon, prenosi France.24.
(www.jabuka.tv)
A koliko ih ubije glad, droga, alkohol, neadekvatno liječenje, nezdrava prehrana, stres u obitelji, losa ekonomska i socijalna skrb itd. Ne mantaj te.