Za 50 godina na Facebooku će biti najviše – mrtvih

Najpopularnija društvena mreža na svijetu, Facebook, u budućnosti bi mogla izgledati bitno drukčije nego što izgleda danas.

Iako su se korisnici već navikli na stalne promjene u funkcionalnosti i izgledu Facebooka, ono što će u budućnosti najviše promijeniti način na koji se ta mreža koristi bit će upravo njezini korisnici.

Naime, istraživanje koje je objavljeno u časopisu Big Data & Society otkrilo je zanimljiv trend koji bi mogao u potpunosti promijeniti Facebook.

Istraživači su se poslužili trenutačnim Facebookovim podacima o njihovim korisnicima i podacima Ujedinjenih naroda o kretanju broja stanovnika na Zemlji. Došli su do veoma zanimljivih zaključaka.

Ako i za 50 godina Facebook bude postojao, većina njegovih korisnika bit će – mrtva.

Točnije, do 2070. godine broj memorijalnih profila na Facebooku (koji nastaju nakon što obitelj korisnika obavijesti Facebook da je korisnik preminuo), nadmašit će broj “živućih” korisnika. Čak i da Facebook ne dobije nijednog novog korisnika, mreža bi do 2100. godine ipak prikupila 1,4 milijardu “mrtvih” korisnika.

Ovi podaci postavljaju novo i pomalo teško pitanje  tko ima pravo na sve te podatke, kako bi se trebalo upravljati tim podacima bez narušavanja digniteta preminulog i kako bi ti podaci mogli koristiti budućim povjesničarima, ističe Carl Öhman, jedan od uključenih istraživača.

Upravljanje našim digitalnim ostacima s vremenom će postati problem za sve koji koriste društvene mreže jer ćemo svi u nekom trenutku umrijeti i ostaviti podatke iza sebe. No broj “memorijalnih profila” također predstavlja nešto mnogo veće  dio naše digitalne ostavštine, dodaje Öhman.

Za istraživače s Oxforda koji su proveli ovo zanimljivo istraživanje, ovaj bi fenomen pretvorio Facebook u nevjerojatan izvor informacija koji bi znanstvenicima, povjesničarima, etnolozima i arheolozima bio nezamjenjiv.

Facebook bi trebao pozvati povjesničare, arhiviste, arheologe i etičare na sudjelovanje u procesu pretraživanja i pohranjivanja goleme količine podataka koju ostavljamo iza sebe kad umremo, smatra istraživač David Watson i dodaje kako se već sad treba početi postavljati pitanje o tome tko bi trebao i smio upravljati tom digitalnom arhivom jer ona, na neki način, predstavlja našu povijest, piše Zimo.hr.

Veoma je važno da osiguramo da pristup tim povijesnim podacima imaju svi, a ne samo jedna privatna tvrtka kojoj je u interesu biti profitabilna. Moramo osigurati i da buduće generacije mogu koristiti našu digitalnu ostavštinu kako bi razumjele svoju povijest, dodaje na kraju Watson.

(www.jabuka.tv)


1 komentar

  • Za sto godina promijeniti će se 15 trendova, tko zna koja će firma postojati, posebice ove koje ne proizvode ništa, već se bave zrakopraznim stvarima.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.