Voće koje smo svi jeli kao mali: Jeste li znali ovo o murvi?

Dud ili murva je pomalo zaboravljeno, ali ukusno voće, koje raste pojedinačno posađeno ili samoniklo.

U našim krajevima nalazimo crnu, crvenu i bijelu sortu, dok ih u svijetu postoji oko sto. Od svih je sorti najaromatičniji crni dud. Ovaj plod raste na istoimenom listopadnom stablu iz porodice Morus, čije je lišće poznato kao hrana dudovog svilca.

Vergilije je za dud napisao da je najpametnija biljka, jer zadnja propupa čekajući toplo vrijeme. Nekoć je u dolini Neretve drvo duda bilo jako cijenjeno za izradu bačvi. Dud se uzgaja i radi pribavljanja svile od dudovog svilca, prenosi Zdravsvet.com.

SASTAV I LJEKOVITOST DUDA

Plodovi duda sadrže slobodne organske kiseline (limunska i jabučna), vitamine C, B, K, A, i E, željezo, kalij, mangan i magnezij, pektine i druge korisne tvari.

Posjeduju veliku količinu antioksidansa antocijanina. Stručnjaci tvrde da dud zaslužuje biti uvršten u superhranu, jer sprječava starenje organizma i pomaže kod mnogih bolesti. U liječenju se koriste plodovi, listovi i kora.

CRNI DUD

Ljekovita svojstva crnog duda zaista su brojna. Crni dud se u narodnoj medicini koristi protiv upale mokraćnih kanala, bolesti usne šupljine i grla, epilepsije, depresije, nesanice, vrtoglavice te kod ugriza buba i zmija. Svježi nedozreli dudovi primjenjuju se protiv proljeva, a zreli kao blag laksativ. Njihov sok dobar je i za lakše iskašljavanje, znojenje i mokrenje te za ispiranje kod upala grla i usta. List crnog duda poznati je pučki lijek za snižavanje i regulaciju šećera u krvi pa se često primjenjuje u čajnim mješavinama za dijabetes.

BIJELI DUD

Bijeli dud ima veliku primjenu u kozmetici. Nalazi se u sastavu mnogih kozmetičkih preparata za izbjeljivanje kože, uklanjanje mrlja i pjega, jer sadrži inhibitore koji smanjuju sintezu melanina. Također se upotrebljava u sastavu preparata protiv starenja kože, za tretman kože oko očiju, za toniziranje i čišćenje lica. U liječenju se koristi slično kao i crni dud. Zabilježeno je i da djeluje kod artritisa, očnih bolesti, slabosti organizma i za opuštanje nervnog sustava. Po Jonathanu Hartwellu, autoru knjige “Biljke protiv raka”, sok bijelog duda može pomoći kod tumora grla. Ako ste u prilici, jedite obje vrste duda, jer ćete od njih izvući brojne blagodati.

KORA DUDA

Još od vremena Dioskorida gorka kora korijena duda koristi se kao lijek protiv crijevnih parazita, naročito trakavice. Kora liječi bolesti crijeva, želuca, dispepsiju te pomaže kod trovanja hranom, alkoholom i gljivama. Prah dobiven od kore duda upotrebljava se izvana u obliku melema za brže zarastanje rana, a uvarak od kore pije se protiv povišenog krvnog tlaka.

LJEKOVITA SVOJSTVA DUDA:

  • pomlađuje organizam
  • tjera parazite
  • regulira razinu šećera u krvi
  • smanjuje rizik od degenerativnih bolesti
  • jača bubrege
  • čisti jetru
  • pomaže kod zatvora
  • poboljšava krvnu sliku
  • ublažava simptome gripe i prehlade
  • pomaže kod trovanja hranom, alkoholom, gljivama
  • sprječava nastanak sijedih vlasi
  • ubrzava zarastanje rana
  • koristi se protiv visokog tlaka

PRIPRAVCI OD DUDA

Plodovi duda i kora skupljaju se od lipnja do kolovoza, a lišće u proljeće. Drvo ne napadaju nikakvi nametnici ni bolesti, tako da je riječ o ekološkim plodovima. Bobice se mogu jesti svježe ili sušiti.

U kulinarstvu dud se koristi kao bilo koje drugo voće – od njega možete napraviti sok, džem, sladoled, umak, koristiti ga za pripremu deserta i kolača.

Čaj od lista crnog duda za dijabetes

Prelijte 50 grama lišća duda s pola litre kipuće vode i ostavite na deset sati. Procijedite i pijte tijekom dana.

Sirup protiv vrućice, upale i zatvora

Kilogram bobica crnog duda stavite u pola litre vode i dodajte dvije žlice jabučnog octa. Ostavite da odstoji 24 sata. Idući dan pomiješajte smjesu s kilogramom smeđeg šećera ili drugim prirodnim sladilom po vašoj želji (stevija, med, javorov sirup) i kuhajte do željene gustoće. Ulijte u sterilizirane boce i pijte nekoliko puta na dan razrijeđeno s vodom.

Napomena: Nemojte pretjerati s konzumiranjem plodova duda, jer mogu izazvati halucinaciju i probavne tegobe.

(www.jabuka.tv)

71 komentar

  • Voće koje smo svi jeli kada smo bili mali,naslov članka.Nije baš to tako.Ja sam rođen 1970 i živio na selu,gdje je bilo dosta murava,ali znam da mi kao djeca to nismo jeli.Niti moja braća,niti moji susjedi.Možda naši roditelji,koji su rođeni davno 30 tih ili 40 tih.Pored svakoga drugoga voća,nitko nije bio zagrijan za murve.

    • Ja sam rođena 15 prije i najela sam se murve i crne i bijele, kako u djetinjstvu tako i sada, ima nekoliko stabala. Nažalost režu im niže grane.

    • Ja sam rodjena 1974 i imali smo u dvoristu dud bijeli i crni i to je nezaboravno voce iz mog djetinjstva kad sam bila sretna: kad su ga baka i djed posjekli srce mi je puklo od tuge

    • Kao djete voljela sam dud ili ti murvu , ali nisam znala da ima tako dobra ljekovita svojstva , čak sam jednom probala đem od crne murve , na selu sam imam ga ispred kuće , sad znam za što je dobar još više ću imati volje za jesti , Hvala vam

    • I ja sam 70to godište i mogu reći da sam mnoga ferja u osnovnoj školi proveo na susjedovom crnom dudu. Bila je to uživancija 👍

  • Kao dete sam svako jutro išla kod komisija koji su imali beli dud, i još dok svi spavaju ja pojeden svaki koji je pao na zemlju a rosa ga prekrila,to je bio moj mali raj sa neba

  • Zivila sam u Hercegovini do 25. God.
    1990 sam otisla .Od 5 god mislim da sam prvi put jela murve i i sve do 25. I sad mi nedostaju.Zdravo voce .Lipa stara vrimena sad se sve okrenulo 🙃naopacke zato sto se svega ima. 😋

  • Kako sam jednom tresnula sa drugaricom sa vrha starog duda. Sreca bilo puno lisca na granama pa se nije nista slomilo. Jako krhko drvo.

    • u mom djetinstvu smo jeli svi murve a bilo ih je oko svake kuce u Zapadnoj Hercegovini cak smo neka jeli i sa kruvom , lijepo ono doba a roden sam 1943

  • u mom djetinstvu smo jeli murve i puru a roden sam 1935 u hercegovini i oko svake kuce bile murve i svake vrste ito crne , smede, bile i crvenkaste .E lipo ono doba sve bilo ukusno

  • Autor komentara za crni dud je u zabludi da se lišem crnog duda hrani DUDOV SVILAC. Svilac se hrani lisćem Bijelog duda. Bio sam u Kini u tvornici Svile, o proizvodnji Svile dosta toga znam. Toni

  • Stvarno duda ili murve kako smo zvali, skoro da nema znam da su nase bake pustale kokosi da pojadu murve kad opadnu na zemlju . Onda bi dosle muve ose srsljeni nastala bi njihova gozba. Ja Sam volila crne a nismo imali bilo je u selu. Stvarno nismo znali da je zdravka I nije bila cijenjena, murva je bila samo za bacve , rezali su njene grande da ne rada , I sa vremenom nema ih vise u mom selu. Steta I sama sam razmisljala o murvi zasto smo je unistili I sve posjekli.

  • Sjećam se, bila je jedna crna murva u selu i mi klinci smo redovito jeli kad bismo mogli do nje jer je bila u dvorištu. Rođen sam 1975 i već jako dugo nisam jeo ili čak ni pomislio na to fino voće. Baš se je lijepo na trenutak vratiti u djetinjstvo i mladost.

  • Imam obe vrste i skupljam plod na onu zelenu mrežu. Bude i papanja jutrom onako hladnih i rosnih a bude i pekmeza te likera i na kraju rakije. Količine su velike jer su stari 15 god i veliki. Točno je da je jako pametno drvo duda jer nikada ga nije prrebario mraz, a za sve navedene koristi hvala na info

  • Rođen sam 53. god . tu blizu Zagreba i skoro svako dvorište je imalo murvu.Imali smo i bjelu i crnu i jeli smo ih cjelo ljeto toliko da mi je neki put bilo muka od njih.

  • Jela sam naravno murvu u djetinjstvu a da nisam imala pojma koliko je zdrava. I sad uberem kad god mi se ukaže prilika. Hvala na informaciji, od sada ću nastojat češće jest.

  • Ovome članku nedostaje jedan detalj Kako je dud stigso u Hercegovinu. Priča je povjesno znana. Sadnice duda iz Egipta je donio vezir Rizvanbegović i zapovjedio da svaka kuća mora imati dud. Planirao je uzgoj svilene bube ali nije išlo. Dud je ostao.

  • U školskom dvorištu svakog dana ležao sam na dudu i uživao u plodovima. I danas je u dvorištu. Redovno prolazim pokraj dvorišta i svaki put obratim pažnju na taj dud prisjećajući se svog bezbrižnog djetinjstva.

  • Proslu jesen sam posadila murvu. Murve me prate cijeli zivot. Rod. 1959. Nisam nikad odustala od murve. Istina prije smo je jeli vise,sad su nam dostupne sve druge ” delicije” pune raznih neprirodnih zasladivaca.

  • Dud definitivno usporava starenje stanica i inhibira oksidativni stres koji je okidač mnogih problema u procesu starenja stanica a time i induciranja niz bolesti kod starijih osoba, posebice kancerogenih procesa. Dobri stari dud/murva je rajsko drvo i treba ga zanoviti a ovo uvozno voće sa pesticidima, bez okusa, mirisa sa GMO stanicama u sebi, koje naš probavni sustav ne prepoznaje i zbog kojega oboljevamo od autoimunih bolesti, treba bacati u smeće a ne jesti. Mi smo imali izraz za Dud murgaš, krupni plod roza boje, kojega nigdje više ne vidim a fantastifan je i ljekovit.

  • Ja sam si ga posadila prije 2 godine,crni dud,sada ima malo listova ali se plodovi već naziru,meni je to super voće,a bijeli jedem na ribnjaku,vjerojatno samonikli,prošle godine strašno rodio,jako sladak je bio,volim te prirodne slatkoće.

  • Par godina nastojim je sačuvati i kalemim bijelu murvu. Sad imam 4 stabla, a najbitnije je što su pelceri sa prastarog stabla, a plodovi, vjerujte mi, su debeli i duljine i preko 4 cm. Okus na jutarnjoj rosi- božanstven.

  • Ja sam 1969. godište i rođen sam u Zemunu. Kod nas je na periferiji prema Savi tj.današnjem N.Beogradu bilo dosta drveća belog i crnog duda i jako smo voleli da ga jedemo kao deca. Mislim da i sad imam po koje drvo, ali to danas niko ne jede, verovatno zato sto ne znaju… pozdrav iz vetrovitog Beograda.

  • Baš zbog toga što se svima sviđa po Dalmaciji i po otocima su ih iz ljubavi posikli. Postali smo puno fini, i počelo je sve smetati.

  • moja majka je pravila pekmez od crni murava alije bija malo rijedi ali skroz ukusan i tonam je bila marenda sa kruvom dok je bilo i susilismo isto bile vrste .Boze bilo sve lipo i ukusno . Ali sad murve gotovo nema u mom selu disan roden a toje Tihaljina u Herceg bosni..

  • Tomislav : sjećam se u Bileču u garnizonu Š R O škola rezervnih Oficira bilo je mnogo i mnogo dudova , gdje smo mi vojnici poslije ručka mjesto išli na spavanje mi smo išli na dudove . To nam je bilo urođeno skoro svaki dan što je ostalo zauvjek nezaboravno iromantićno . Rođen sam 43 god.u Vitezu B i H .

  • Puno mi je draga voćka i jeli smo ih sa guštom u ličkom mjestu Perušić,bile su dvije ogromne u centru…..bila i crna. Ovdi u Dalmaciji su stariji žitelji govorili da su im bili dragi obroci “pule i murava” dok su bili djeca…….tj.palenta i dud .

  • U Brezovici u predgradu zg postoji kruzna ulica ko iz bajke i tamo je ogromno drvo bijelog Duda i ko manji sam uvijek kod susjeda isao ga brat i jest nesto me tjeralo i trazio mi organizam da sto vise ga jedem a sad vidim i zasto, valjda je nesto zdravlja i ostalo zbog njega nevjerojatna biljka..nazalost sad je vj i posjecene donje grane, vi svi sto pisete me vratite u dobre dane u djetinjstvu i hvala vam na tome

  • Slučajno sam u polju pronaša crnu murvu. Otkinuo grančicu i zasadija u pitar. Prije neki dan su se otvorili pupovi. Imam namjeru tako uzgojit desetak ako uspije i zasadit u ogradu sa kokošima da im nekupujem kukuruz.

  • Kao djete voljela sam dud ili ti murvu , ali nisam znala da ima tako dobra ljekovita svojstva , čak sam jednom probala đem od crne murve , na selu sam imam ga ispred kuće , sad znam za što je dobar još više ću imati volje za jesti , Hvala vam

  • Same day mogu doci do tin vrsta posadila bi sve to nam je bilo najslade voce najedi sve i ma kupanje u Savu nasa unuci i djeca nece znati za nase bogatsvo i bezbrizno djetinstvo zalosno imaju oni Evropu i zapad svoje ne stiti tude bolje,,.

  • Jela sam ih i crne i bjele i roze sve ta nije blo trgovine da kupiš voće ,nego sve rdom kako je sazrijalo divlje jagode , trešnje, murve jabuke , male kruškice drinjine smoke , šljive grožđe ajde mirakulije

  • Kao djeca smo znali sve vočke gdje se nalaze i kada sazrijevaju. U selu Bazje kraj Virovitice niko nam nije branio da idemo po vočnjacima i jedemo.Bilo je svih vrsta voča pa i duda.Lijepo se sjetiti te slobode što smo imali u djetinstvu.Nismo imali ništa a imali smo sve i znali smo cijeniti.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.