Visoki porezi na rad “ubijaju” radna mjesta u BiH

Povećanje poreza na dodanu vrijednost u Bosni i Hercegovini nije u središtu pozornosti, ali jeste smanjenje oporezivanje rada koje je u BiH najveće u regiji, izjavio je rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH Francisco Parodi.

On je u intervjuu za Nezavisni istraživački centar (NICK) govorio nakon što je MMF usvojio važne odluke vezane za nastavak podrške bh. vlastima u proširenom kreditnom aranžmanu, te prihvatio i pregled ekonomskog stanja i reformi u BiH.

Govoreći o mogućnosti ekonomskog rasta, posebno nakon što su usvojene trošarine i otvoren prostor za značajnije infrastrukturne radove, Parodi je naglasio da u usporedbi s procijenjenim rastom od 2,7 posto u 2017., u 2018. može se očekivati rast bruto društvenog proizvoda (BDP) od 3,2 posto.

“Imajte na umu da je izgradnja Koridora Vc u narednih devet godina, u ukupnom iznosu od oko 12 posto BDP-a iz 2017, najveći infrastrukturni projekt zemlje u posljednjim desetljećima. Ovaj projekt će pomoći da se otvore nova radna mjesta u sektoru građevinarstva, a istovremeno će dugoročno povećati proizvodne kapacitete i ekonomski potencijal”, potvrdio je.

Na pitanje podržava li izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) i povećanje PDV-a, Parodi je istaknuo da iz MMF-a nisu razgovarali s bh. vlastima o izmjeni stope PDV-a, kazavši da je u središtu pozornosti u narednom razdoblju smanjenje oporezivanja rada koje je među najvećim u regiji.

Visoki porezi na rad ‘ubijaju radna mjesta’ jer povećavaju troškove zapošljavanja radnika. Također, stimuliraju poslodavce da isplaćuju plaće ‘ispod stola’ i izbjegavaju poreze. Tako učvršćena ‘siva ekonomija’ doprinosi nejednakosti u primanjima i dodatno pritišće rast”, pojasnio je.

Osvrnuo se i na rad Porezne uprave Federacije BiH u posljednjih nekoliko godina, nazivajući ga impresivnim i iznoseći podatak da je u 2017. godini naplata izravnih poreza porasla za više od 13 posto, što je mnogo više od ekonomskog rasta i pokazuje da Porezna uprava radi svoj posao. Govoreći o EFF aranžmanu, Parodi kaže da je provođenje tog programa uglavnom zadovoljavajuće usprkos kašnjenjima u pogledu reformi. Većina fiskalnih ciljeva iz programa je ispunjena, dodaje, proračuni su usvojeni u parlamentima BiH i entitetima u skladu su s preporukama MMF-a, a vlasti su harmonizirale entitetske zakone o porezu na dobit, što će pojednostaviti oporezivanje za poduzeća i smanjiti prostor za poreznu evaziju.

Također, novi zakoni o bankama i agencijama za bankarstvo na razini entiteta će pomoći u modernizaciji bankarskog sektora BiH i učinit će ga više sigurnim, kazao je, podsjećajući da se još uvijek čeka na usvajanje Zakona o osiguranom depozitu u Parlamentarnoj skupštini BiH čime će se taj sustav zaokružio.

“Usvajanje povećanja trošarina će pomoći da se osigura dodatno financiranje za Koridor V, najveći infrastrukturni projekti u BiH, što će polučiti većim rastom i zaposlenošću”, istaknuo je.

Parodi s osvrnuo i na sveukupnu ekonomsku situaciju, ocjenjujući da je ekonomija stabilna te da se očekuje da će tempo rasta ubrzati u skoroj budućnosti, a osnove makro stabilnosti su rezultat višegodišnjeg opreznog fiskalnog upravljanja i aranžmana valutnog odbora. Mišljenja je i da je potrebno posvetiti pažnju rastu koji će biti vođen privatnim sektorom, što je ključ za otvaranje novih radnih mjesta, posebno za kategoriju mladih ljudi, a da bi se promovirale aktivnosti privatnog sektora, potrebno je da vlade ubrzaju provođenje reformi s ciljem poboljšanja poslovnog okruženja.

“Naravno, visok politički rizik BiH i dalje predstavlja smetnju za sposobnost zemlje da privuče strane investicije, a efekti politika u pravcu unapređenja poslovnog okruženja mogu se izkompromitirati ukoliko politički rizik ostane visok ili ako se poveća”, zaključio je Parodi u intervjuu za NICK, prenosi Radiosarajevo.ba.

(www.jabuka.tv)

1 komentar

  • Kad se već pitate u BiH kako im dozvolavate da radnici moraju raditi 220 sati mjesečno i više, sa 5 dana godišnjeg odmora za plaću od 410 KM i minimalne doprinose.
    Zakon o radu je propisao da je 160 sati mjesočno radno vrijme i godišnji odmor za
    početnika najmanje 20 dana da se svak sat prekovrenog rada običnim danom plaća 30 % a subotom i nedjeljom ipraznikom 50 % toga nema u tajkuna.




    4



    0

Komentiraj: