Više od pola milijuna ljudi u BiH ovisno o socijalnoj pomoći

Zbog poskupljenja brašna u RS-u skočila je i cijena kruha, tako da u trgovinama bijeli kruh od 600 grama, koji je koštao 1,20 KM, sada košta 1,40 KM. S druge strane, polubijeli kruh, također od 600 grama, s jedne marke poskupio je na 1,2 KM, potvrdili su medijima u Asocijaciji samostalnih trgovačkih radnji banjolučke regije.

Ovo je još jedan udar na ionako osiromašene građane.

A da su građani već duboko u siromaštvu, govori i podatak da su jedan od oblika socijalne zaštite u BiH primala, prema posljednjim podacima, 561.284 korisnika.

Drugim riječima, svaki sedmi građanin u BiH prima neku vrstu socijalne pomoći.

Službeni podaci

U ovogodišnjem izvješću o socijalnoj uključenosti Direkcije za ekonomsko planiranje navodi se da se ovi podaci odnose na 2015. godinu kada su socijalnu pomoć primala 143.552 maloljetnika i 417.732 punoljetne osobe. U toj godini je povećan broj korisnika za više od 10.000, ali je smanjen za oko jedan posto u odnosu na 2013.

Najviše maloljetnih korisnika je od sedam do 14 godina starosti i najviše njih prima socijalnu pomoć zbog ugrožene obiteljske situacije. Broj punoljetnih korisnika se povećao za 8.537; najbrojniju skupinu čine oni od 46 do 59 godina, od čega skoro polovinu čine žene, dok je najmanji broj korisnika od 18 do 21 godinu. Od punoljetnih korisnika, najviše je onih koji nemaju dovoljno prihoda za uzdržavanje, 175.243 korisnika, navodi se u izvješću, piše Večernji list.

Gotovo svakodnevno mediji objavljuju potresne priče o teškom životu građana, a posebno su dirljive one u kojima su djeca doslovno gladna i bez krova nad glavom.

Ta djeca nemaju doslovno ništa, s tim “ništa” navečer legnu i ujutro se bude.

Životne priče

Tužne priče dolaze iz mnogih bh. gradova. Na stotine teških sudbina, suza i vapaja zabilježile su kamere emisije “Ispuni mi želju” Hayat TV-a.

A emisija je prije nekoliko dana objavila uistinu nevjerojatnu priču iz mjesta Dub pored Travnika. U obitelji Husić živi i 10-godišnja djevojčica. Tek u svojoj desetoj godini dobila je rodni list. Rođena je na planini i tek nakon silaska s planine i “novoga života” koji su nastavili u Dubu, upisana je u matičnu knjigu rođenih i u školu.

I dok su njezini vršnjaci već isprobali mobitele, računala, putovali…, djevojčica je tek s 10 godina počela živjeti, i to zahvaljujući pomoći dobrih ljudi, navodi Večernjak.

(www.jabuka.tv)