U svijetu u kojem su depresija, tjeskoba i osjećaj besmisla postali svakodnevica, knjiga Viktora E. Frankla “Čovjekovo traganje za smislom” nudi nešto što današnja psihologija često zaboravlja – duboki unutarnji razlog za život.
Ova knjiga nije samo memoar o preživljavanju koncentracijskog logora, već vodič za svakog čovjeka koji se ikada osjetio izgubljeno, slomljeno ili na rubu.
Liječnik koji je preživio pakao
Frankl, austrijski neurolog i psihijatar, u prvom dijelu knjige opisuje svoje godine provedene u nacističkim koncentracijskim logorima, uključujući Auschwitz. No, za razliku od drugih zapisa iz tog razdoblja, on ne piše samo o vanjskim užasima već i o unutarnjoj borbi čovjeka da očuva vlastito “zašto” – smisao postojanja – čak i u situacijama krajnjeg poniženja, gladi, smrti i besmisla.
Dok su mnogi gubili volju za životom, Frankl je opažao da su oni koji su preživjeli najčešće bili oni koji su u glavi imali neki razlog za to: ljubav prema obitelji, vjera, nedovršeni projekti, osjećaj odgovornosti prema drugome.
Smisao kao terapija: Osnivanje logoterapije
Drugi dio knjige predstavlja temelj Franklove psihoterapijske metode – logoterapije. Za razliku od Freudove psihoanalize ili Adlerove teorije moći, logoterapija se temelji na ideji da je temeljna ljudska motivacija volja za smislom.
Frankl vjeruje da patnja, sama po sebi, nije destruktivna – nego postaje nepodnošljiva kad joj čovjek ne zna dati smisao. Kad osoba zna zašto, podnijet će gotovo svaki kako.
Zašto je knjiga i danas među najvažnijima?
Od svog prvog izdanja 1946. godine, Čovjekovo traganje za smislom prodana je u više od 16 milijuna primjeraka i prevedena na više od 50 jezika.
Most therapy focuses on your past.
But one Holocaust survivor changed everything.
Dr. Viktor Frankl endured 3 years in Nazi concentration camps—
And discovered a truth that rewired modern psychology: 🧵 pic.twitter.com/9QwAmejQpd
— Dr. Bob Beare (@DrBobBeare) April 24, 2025
Knjiga kao svjetionik ljudima u depresiji
“Čovjekovo traganje za smislom” danas se često preporučuje ljudima koji se bore s depresijom, anksioznošću ili egzistencijalnom prazninom. Njezina vrijednost nije u gotovim rješenjima, nego u pozivu na osobnu potragu: što meni daje smisao? Što je ono zbog čega još uvijek ustajem? Kome sam potreban?
Franklova poruka nije utjeha u obliku praznog optimizma, već duboka istina: čak i kad ne možemo promijeniti okolnosti, možemo promijeniti svoj odnos prema njima. Taj stav donosi snagu i nadu onima koji su na rubu odustajanja.
Jedna od njegovih najsnažnijih poruka glasi:
“Živi kao da živiš drugi put, i kao da si prvi put sve učinio pogrešno.”
Ova rečenica nije poziv na grižnju savjesti, nego na budnost, prisutnost i odgovornost. Ona podsjeća da svaka odluka, riječ i postupak ima težinu – i da imamo moć živjeti svjesno, smisleno i drugačije.
Uvrštena je među najutjecajnije knjige 20. stoljeća, a i danas se nalazi na popisima preporučene literature za studente psihologije, filozofije, teologije, ali i svih onih koji traže dublje razumijevanje ljudske prirode.
Mnogi je nazivaju “knjigom koja spašava život”, jer kroz jednostavan, nenametljiv i iskren ton nudi čitatelju ruku u najmračnijim trenucima. Nije to knjiga koja nudi lažnu utjehu, već poziva na odgovornost: život postavlja pitanja nama, a ne mi njemu.
“Čovjekovo traganje za smislom” nije samo dokument o strahotama holokausta, već vodič kako preživjeti svakodnevne unutarnje krize.
To je knjiga koja ne daje gotove odgovore, nego nas poziva da sami pronađemo smisao – u ljubavi, patnji, radu ili jednostavno u odluci da budemo ljudi. I upravo u tome leži njezina bezvremenska vrijednost.
View this post on Instagram
(www.jabuka.tv)
Knjiga koju bi svatko trebao pročitati, sve pohvale.