U Muzeju grada Zagreba otvorena je jedinstvena izložba „Postpotresna arheologija Zagreba“. Po prvi su put javnosti predstavljeni arheološki nalazi pronađeni tijekom obnove grada nakon potresa 2020. godine, koji otkrivaju bogatstvo dosad skrivenih povijesnih slojeva.
Od stotina kilograma pronađenog materijala, izloženi su najzanimljiviji primjerci i terenska dokumentacija istraživanja s čak 19 lokacija. Među njima su zagrebačka katedrala, franjevački samostan na Kaptolu, samostan karmelićana u Remetama, povijesne palače Gornjega grada te crkve u Stenjevcu, Markuševcu i Čučerju.
Tajne ispod Banskih dvora i Kaptola
Dok je zemlja nakon potresa još podrhtavala, arheolozi i konzervatori bili su među prvima na terenu. U utrci s vremenom i građevinskim rokovima, ispod oštećenih zgrada otkrili su prave povijesne senzacije:
- Srednjovjekovna smočnica: ispod Banskih dvora pronađeni su ostaci drvenih vodovoda iz 15. stoljeća, ali i smočnica s keramičkim posudama. U njima su sačuvani biljni ostaci i koštice od kojih se u srednjem vijeku pripremao sok zvan verjuice.
- Engleski i talijanski pečati: Na istom su lokalitetu pronađeni trgovački pečati (plombe) za uvoznu tkaninu iz Engleske (iz vremena Elizabete I.) i Italije s kraja 16. stoljeća.
- Dječji broš iz 14. stoljeća: Na lokalitetu Franjevačkog samostana na Kaptolu, u grobu djeteta, pronađen je minijaturni broš izrađen prema francuskim uzorima od banovca, novca koji se koristio u drugoj polovici 13. stoljeća.
Obnova kao okidač za povijesna otkrića
Otvarajući izložbu, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako je riječ o generacijskom pothvatu obnove koji traje zadnjih pet i pol godina. Naglasila je da se paralelno sa zahtjevnom dokumentacijom odvijao jednako važan stručni dio posla koji bi u normalnim okolnostima trajao godinama.
Maksimalno smo iskoristili sredstva i postigli najveće bogatstvo, a to je nevjerojatna sinergija projektanata, građevinara, izvođača i svih stručnjaka, konzervatora, restauratora, arheologa i povjesničara umjetnosti, rekla je ministrica, dodavši da je vrijeme da Hrvatska ova jedinstvena iskustva počne dijeliti i u inozemstvu, piše HRT.hr.
Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet ustvrdio je da su potresi bili velika nevolja, ali i okidač za procese koji se inače nikada ne bi dogodili.
Obnova je bila povod da otkrijemo što se nalazi ispod oštećenih zgrada. Zgrade se sada ne vraćaju u prvobitno, nego u bolje i seizmički otpornije stanje, napomenuo je Korlaet, izdvojivši da je samo u gradskom portfelju 207 zgrada javne namjene u procesu obnove.
Priča koja stoji iza predmeta
Autor izložbe Boris Mašić objasnio je da je namjera bila pokazati složenost ovog naizgled nevidljivog arheološkog posla. Dio nepokretnih nalaza, poput ostataka zidova, konzerviran je na samom mjestu pronalaska, a budući je zadatak prezentirati ih javnosti in situ (na samom lokalitetu).
Ravnateljica Muzeja grada Zagreba, Aleksandra Berberih Slana, izrazila je veliko zadovoljstvo postavom:
Uz same predmete, puno više znače priče koje dolaze s njima. Nadamo se da će posjetitelji doći na stručna vodstva koja će organizirati naši kustosi i arheolozi.
Izložba je organizirana u suradnji Muzeja grada Zagreba i Gradskog ureda za kulturnu i prirodnu baštinu, a za posjetitelje ostaje otvorena od 20. rujna.
(www.jabuka.tv | Foto: snimka zaslona)
