Uzgoj aronije na području Hercegovine

Crnoplodna aronija predstavlja relativno novu voćnu vrstu koja se na području Sjeverne Amerike počela uzgajati tek prije pedesetak godina. U početku se, iz neznanja, uzgajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinih ljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgoj.

Aronija je izuzetno otporna i prilagodljiva biljka. S uspjehom se može uzgajati u područjima oštre kontinentalne klime te na tlima, koja nisu pogodna za uzgoj drugih voćnih vrsta, prenosi Jabuka.tv. Nema posebnih zahtjeva prema tlu pa se može uzgajati na siromašnim, pjeskovitim i vlažnijim tlima. Dobro uspijeva na kamenitom tlu s malo zemlje, kao što je npr. krševita tla Hercegovine.

Prirod i kvaliteta plodova raste s povećanjem plodnosti tla, a najpogodniji su tereni oni, koji imaju blago kiselu reakciju pH 5,5 – 6,0.

Nadzemni dijelovi stabla i korjen pokazuju veliku otpornost na niske temperature pa tako u doba zimskog mirovanja podnosi vrlo velike minuse.

Plod aronije je bobica promjera do 1-nog cm i težine 1-1,5 grama. Biljka je samooplodna, prorodi treće godine nakon sadnje, ostvaruje urod od 10-15 kg po jednom grmu, s tim da njezina puna produktivnost traje nešto više od 20 godina.

Spomenimo još kako aronija fantastično dobro podnosi sve uvjete uzgoja. Tako se jednako uspješno uzgaja u kontinentalnom kao i u mediteranskom podneblju.

Aronija ne traži osobitu njegu, a što se posebice odnosi na njezinu zaštitu. Naime, aroniju ne napadaju štetnici, a nema ni značajnijih bolesti te se nesmetano može uzgojiti uz minimalnu uporabu sredstava za zaštitu bilja. Plantažno se sadi na razmak 3 x 2 metra, čime se ostvaruju iznimno visoki prirodi.

(www.jabuka.tv)