Zbog obolijevanja duhana i nepostojanja njegova organiziranoa otkupa, sve veći broj Ljubinjaca odlučuje se za plantažni uzgoj smilja.
U ovoj općini trenutno postoje tri destilerije, odnosno tvrtke koje se bave uzgojem, otkupom i preradom ove ljekovite biljke. U lokalnoj upravi ističu da uzgoj smilja u ovom malom mjestu ima perspektivu, jer se proizvođačima garantira siguran otkup.
Otvaranje radnih mjesta
Iz godine u godinu, na području Ljubinja sve je više plantaža zasađenih ovom biljkom.
“Jedna ova destilerija već ima svoj zasad od 600.000 sadnica, a oni planiraju i na teritoriju Ljubinje posaditi dva milijuna sadnica . Oni su inače destilerija koja djeluje na regiji, ovoj da kažemo hercegovačkoj i imaju svoje destilerije u Ljubinju, Stocu i Čitluku, sad na Berkovićima trebaju otvoriti novu destileriju, tako da bi njihovi kapaciteti bili oko 20 tona dnevne prerade smilja”, rekao je Darko Krunić, načelnik općine Ljubinje.
Načelnik Krunić tvrdi da se, uz otvaranje ove destilerije, ujedno otvaraju i nova radna mjesta.
“Tu mi imamo zaposlenih sedam-osam ljudi, oni su ovdje od općine dobili jednu halu u kojoj su instalirali svoju destileriju i to im je dano besplatno, samo uz određeni uvjet da određeni broj ljudi zaposle tijekom godine”, dodaje Krunić.
Otkupna cijena smilja u prošloj sezoni iznosila je između 3,20 i 3,50 KM. To je znatno manje u odnosu na prethodne godine kada je ta cijena stizala i do 5 KM, a koju su mnogu smatrali nerealnom. Da uzgoj smilja u Ljubinju ima perspektivu, smatraju i u Firmi “Ljbilje”, koja se već godinama bavi uzgojem, otkupom i preradom smilja i drugoga ljekovitoga bilja.
Dodatni prihod
“To je i dalje isplativ posao. Znate kako, u poljoprivredi imate površine koje su isplative kada radite na veliko, ali imate i one manje površine, koje su isplative kao neki dodatni obiteljski prihod. To su površine od par dunuma, koje kada obitelj sadi može ostvariti neki dodatni prihod”, pojasnila je Slobodanka Dangubić, direktorica “Ljbilja” iz Ljubinja.
Tvrka “Ljbilje” ima desetak hektara vlastitih plantaža ljekovitoga bilja, među kojima je i smilje, te 100 hektara kooperantskih plantaža na području cijele Hercegovine. Prinos po biljci tijekom jesenje žetve, kažu, bio je veliki, što u neku ruku i nije dobro, jer je to negativno utjecalo na kvalitetu i postotak ulja u smilju. Upravo po tome u ovoj firmi formiraju i otkupnu cijenu ove biljke, javlja Elta TV.
“Cijenu smilja kao sirovine određuje cijena ulja na tržištu. Ulje smilja je i cijenjeno i skupo, ali to je burzovna roba, cijena može varirati. U jednom trenutku bila je 2 000 eura, sada je ta cijena nešto niža”, naglasila je Dangubić.
Iako nisu željeli govoriti pred kamerama, uzgajivači smilja kažu da se nadaju da će im ovaj posao donijeti siguran prihod. Mnogi od njih smiljem su zamijenili zasade duhana, koji je većini godinama bio jedini izvor prihoda.
(www.jabuka.tv)
