Odlukom Skupštine ŽZH, kojom je jednoglasno podržan nacrt Zakona o srednjem strukovnom obrazovanju i obuci u ZHŽ-u, a koji je u proceduru uputila Vlada Županije, otvorene su mogućnosti za realizaciju ključnog koraka u smjeru uvođenja modela dvojnog obrazovanja.
Model bi trebao pružiti odgovor na potrebe tržišta rada te se u znatnoj mjeri usuglasiti i pripremiti s brzim tehnološkim promjenama na tržištu koje traže adekvatan i sinkroniziran odgovor vlasti, obrazovnog sustava i poslovne zajednice, piše Večernji list.
Kao što je poznato, o nacrtu zakona će se u iduća dva mjeseca održati javna rasprava, no već sada vidljivo je kako je izazvao niz pozitivnih reakcija, a poglavito kada govorimo o poslovnoj zajednici koja u novom zakonskom rješenju vidi odgovor na brojna pitanja, kao i mogućnost snažnijeg razvoja u sinergiji s obrazovnim institucijama.
Kao što je poznato, novo zakonsko rješenje uvodi obvezu praktične nastave, vježbi, kao i ferijalne prakse radi primjene stečenih znanja, kao i potrebe za usvajanjem novih vještina, i to u ustanovama za srednje strukovno obrazovanje, ali i kod poslovnih subjekata, a u slučaju da se praktična nastava i vježbe izvode u ustanovi za srednje strukovno obrazovanje i kod poslovnog subjekta, udio praktične nastave u tvrtkama mora biti najmanje 25 posto. Zakon je pritom precizirao kako poslovni subjekti kod kojih bi se obavljala praktična nastava, vježbe i ferijalna praksa imaju obvezu osigurati naknadu i mentorstvo za učenike.
Uvidom u predloženo rješenje vidljivo je kako se visina naknade određuje mjesečno prema ostvarenoj neto plaći u Federaciji u prethodnoj godini, i to u prvoj godini obrazovanja 10 posto, u drugoj 20, trećoj 25 te u četvrtoj godini obrazovanja 30 posto od prosječne neto plaće. Kada bi, hipotetički govoreći, zakon bio primjenjiv u idućoj školskoj godini, to bi značilo da bi učenici završnih razreda, uzimajući u obzir da je prosječna plaća, primjerice, u svibnju iznosila 1384 KM, kod poslovnih subjekata zarađivali 415 maraka.
Čović o reformi strukovnog obrazovanja u ŽZH i školskim zgradama u Širokom Brijegu
Naravno, financijski aspekt ovakvog tipa obrazovanja samo je jedan segment koristi, onaj drugi, mnogo vrjedniji i dugoročniji, odnosi se na usvajanje brojnih znanja i vještina kojima učenici nakon završenog obrazovanja mogu biti mnogo konkurentniji na tržištu rada, ali mogu dobiti i priliku brzog pronalaska posla na području Zapadnohercegovačke županije.
To u strateškom smislu govori o stvaranju preduvjeta za dugoročni ostanak i opstanak u Bosni i Hercegovini. Uz to, poslovni subjekt može dodatno učeniku isplatiti naknadu veću od propisane. Ako se praktična nastava provodi u ustanovi za srednje strukovno obrazovanje i kod poslovnog subjekta ili u cijelosti kod poslovnog subjekta, nastavnik praktične nastave dužan je obilaziti učenike tijekom praktične nastave i pratiti ispunjenost nastavnog plana i strukovnog kurikula te ima pravo na plaćene putne troškove.
Uz zaposlenike ustanova za srednje strukovno obrazovanje, svaka od ustanova mora imati i koordinatora praktične nastave koji ima set zadataka – od definiranja broja učenika po obrazovnom profilu koji će praktičnu nastavu realizirati kod poslovnih subjekata pa do suradnje s nastavnikom praktične nastave i mentorom oko načina ocjenjivanja.
Sama obuka, precizirano je, ne može trajati manje od 30 minuta, a ako poslovni subjekt ne može osigurati mentora, nastavnik praktične nastave dužan je pratiti nazočnost učenika na praktičnoj nastavi, pratiti i evidentirati njegov napredak, kao i provedbu plana i kurikula. Usvajanje navedenog zakonskog rješenja imalo bi dalekosežne pozitivne posljedice na razvoj gospodarstva jer bi omogućilo velikom broju mladih ljudi stjecanje kompetencija i strukovnih kvalifikacija uz omogućavanje uključivanja na tržište rada ili pak nastavak obrazovanja.
ŽZH učinila prvi korak ka kurikularnoj reformi i izradi novog prostornog plana
Definirana su pritom i četiri načina stjecanja kompetencija: teorijskom nastavom općeobrazovnih predmeta, teorijskom nastavom strukovnih predmeta, praktičnom nastavom u ustanovi za srednje strukovno obrazovanje i obuku i/ili kod poslovnog subjekta te drugim oblicima obrazovnog rada koji su propisani kurikulom. Bit nacrta zakona je usuglasiti obrazovne ponude s potrebama tržišta rada, a u tom kontekstu plan je osnivati općinska i gradska savjetodavna vijeća koja bi bila sastavljena od predstavnika ustanove za srednje strukovno obrazovanje i obuku, grada ili općine, predstavnika lokalnog tržišta rada, kao i stalnih članova te predstavnika svih zainteresiranih strana.
Uz to, predviđeno je i da županija osnuje savjetodavno vijeće koje bi pratilo informacije o kretanjima na tržištu rada u pogledu suficitarnih i deficitarnih zanimanja, uz preporuke koje bi se odnosile na upisne politike za svaku školsku godinu. Ozbiljnost kojom Zapadnohercegovačka županija nastupa kada je riječ o reformama obrazovnog sustava daje za pravo donijeti zaključak kako će se raditi o rješenjima koja će iz temelja unaprijediti odnos obrazovnog sustava i poslovne zajednice, a što će, dugoročno, donijeti niz koristi za gospodarstvo općenito, zaključuje Večernji list.
(www.jabuka.tv | Foto: Damir Spehar/PIXSELL)
Uff…sta će od tolikih para! Pokvarit će ih pare 😂
Ma lažu prid izbore
Naglasak bi trebao biti da je poslodavac “dužan” platiti praktičnu nastavu i djetetu osigurati obrok u firmi!
Zasto je ,,duzan ” osigurat obrok u firmi?
Mozda zato sto iskorištava jeftinu radnu snagu, vracamo se u robovlasnistvo!
Za 14:28, zato sto ce im djeca raditi skoro za dzaba i zato sto to nalazu osnove ljudskosti i ljudskih potreba, da ako covjek radi treba imat sta za pojest i popit.
Pola ih diže ručetine, a pritom gledaju u mobitele. Na čelu s Mandićem…
Mlate praznu slamu po obicaju …
Radola sam praksu i imala obrok još davne 1074
Koliko ti je godina😁
Ko mirovina plaća.
Super.
Misečno dohodak 400 km 12 maraka dnevno hebovam pas mater konjsku đukele jedne marš u milijon pički materinji jebem vam mater svaku sekundu do svršetka svita
Nece radit svaki dan vec dva ili tri dana tjedno, 6 sati dnevno. Imat ce 15 do 20 sati prakse u tjednu. Moze im firma dat i preko ovog iznosa, ali onda mora platit i doprinose. Većina firmi ih neće ni primat.
Tko će činiti županijsko savjetodavno vijeće i koliku će mjesečno naknadu primati???
O školstvu ne znaju ništa ni ministrica niti premijer. Ministrica djelatnica komunalnog poduzeća, premijer djelatnik SIS-a.
Super i ja sam imala 1977 g.
Praksa 2 dana u tjednu ,i dobivala dobro placeno.
Dežurni kritičari,kako vas nije sramota? Puni ste gnjeva i razocarani u svoj život pa vam nista nije dobro pa ni ovo..Zar nije super dijete koje ide u školu i odradi praksu i dobije džeparac,time ce rasteretit roditelja za 400KM mjesecno.. imat ce sebi za kavu,sendvic bilo sta.. Bogu hvala napredujemo kao drustvo,sporo ali napredujemo!
Za Ja,
u principu imas pravo, da nije ono dosta “ali”;
npr.koliko dugo/temeljito se pripremala reforma i koji strucnjaci su na tom radili?, dobra izobrazba mladih ljudi je prevazno pitanje, da bi se prebrzo radile velike reforme i da bi se one prepustile nedovoljno strucnim ljudima.
Treba napraviti i dugorocniji plan koji profili/zanati ce biti u buducnosti potrebni i s druge strane po mogucnosti usmjeriti razvoj u one zanate koji omogucavaju rel.dobru zaradu. Npr.informaticarski tehnicar ima puno izglednije zanimanje od tokara. S time da ce tokar najvjerojatnije raditi u tvornici, a pretpostavljam da se taj posao moze rel.brzo nauciti bez duge prakse. Koji je smisao npr.izobrazbe za kuhara/icu ako djeca na praksi samo peru sudje i pospremaju kuhinju, bez da nauce kuhati, organizaciju, planiranje, kalkulaciju…da kad zavrse zanat mogu i sami otvoriti ugostiteljski objekt. Pitanje je i koliko zanatlije/poduzetnici u trenutacno trazenim zanimanjima; keramicar, elektricar, elektronicar, vodoinstalater… imaju kapaciteta za poducavati mlade na praksi.
Je li trazenje prakse obaveza skole?, ili ce obitelji privatno morati same traziti mjesto i kako ce stvati funkcionirati za one mlade, ciji roditelji nemaju “vezu” da im nadju dobru praksu?…
Iz ovih priopcenja javnosti nema pojedinosti, koje bi upucivale na kvalitetu, ili ev.nekvalitetu buduce reforme.
Da ne bi na kraju bilo: puno je htio ostvariti, a malo toga bio i sposoban ostvariti. Htjeti i moci nije isto.
Tokar je puno perspektivnije, složenije i plaćenije zanimanje od tehnicara za informatiku. Mislim na one koje uistinu rade kao tokari u odnosu na one koji rade kao tehnicari za informatiku.
Recimo došao je učenik na praksu u neku firmu. Kakvu će korist od toga imati i kakav ce uopće interes biti tog radnika koji ce obučavati tog učenika? On ce možda gubiti vrijeme dok bude nesto objašnjavao, kakva korist poslodavcu ako ce mu radnik manje obavljati posla radi nekih učenika. I još pri tom bi poslodavac trebao plaćati tog učenika. I recimo poslodavac uloži u tog učenika i vrijeme i novac, računa da ce raditi kod njega, a on se po završetku školovanja upiše u HDZ, HDZ mu sredi politologiji u Mostaru i on na kraju bude uhljeb. Sto u tom slučaju?
Za 13:43, obrnuti slucaj; dodje marljivi i bistar ucenik na praksu, vrlo brzo nauci posao, trudi se i radi i dobija minimalnu placu za svoj rad, a na kraju ga poslodavac ne zeli preuzeti nego mora ici na biro, a poslodavac uzme sljedeceg praktikanta, jer mu je tako puno jeftinije?
Pravog radnika ce svatko prepoznati i nitko ga nece tako lako propustit jer je takvih sve manje.