U Zagrebu održano predstavljanje romana “Matijino stoljeće rata”

Nakladnička kuća Despot infinitus organizirala je u Velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu predstavljanje knjige “Matijino stoljeće rata” autora Ivana Šimića.

Knjigu su predstavili Ivo Lučić, povjesničar i publicist; Damir Pešorda, novinar i publicist; Zvonimir Despot, u ime nakladnika i Ivan Šimić, autor.

Voditeljica programa bila je Sara Duvnjak, a u glazbenom dijelu programa nastupao je vokalno-klavirski duo: Josipa Gvozdanić, sopran i Božidar Vlašić, klavir.

Natkrovljujući lik romana je Matija, rođena 1912. godine. Toj je ženi u prvome od njena tri rata ubijen otac, u drugome joj je ubijen muž, a u trećemu sin i unuk. Matija je umrla 1995. godine, nakon svih tih tragedija kroz četiri generacije.

Prvo nas poglavlje – preko Imotskog, Splita i Trsta – vodi na uzbudljivo putovanje od Hercegovine do New Yorka, na kojem pratimo neuspjeli pokušaj Matijina oca Mate da odseli u Ameriku (taj je neuspjeh svojevrsni zaglavni kamen niza kasnijih obiteljskih nesreća), drugo govori o Matinoj tragičnoj sudbini u Prvome svjetskom ratu, od borbi i zarobljavanja u Galiciji do zatočeništva u dubokoj Rusiji, a treće i četvrto o sudbinama njegovih potomaka kroz dvije nove kataklizme, od Hercegovine u Drugome svjetskom ratu do Sarajeva u posljednjem ratu iz devedesetih.

Matijino stoljeće rata je pripovjedački i stilski nadmoćno napisana epska, hrvatska priča o dvadesetom stoljeću. Preplitanjem fikcije i stvarnih događaja, ne mareći za književno-teorijske zakonitosti i krute žanrovske kalupe, o kojima prema vlastitom priznanju ionako zna malo ili ništa, očigledno dobro upućeni autor donosi svjedočanstva o ljudima i događajima u zaista širokom vremenskom i prostornom obuhvatu, čime tragičnu sudbinu naslovne junakinje uvjerljivo smješta u povijesni kontekst koji je tu sudbinu zapravo presudno i odredio.

Utoliko je ova knjiga istovremeno i Chronique du xxe siècle, kako je u podnaslovu i natuknuto, ali i dirljiva priča o ženi koja je preživjela čak tri rata, izgubivši u svakom od njih nekoga od svojih najrođenijih.