U Velikoj Britaniji opadaju plaće, počinje li povratak hrvatskih liječnika?

Oko 1.300 hrvatskih liječnika, za svaki slučaj, ima dokumentaciju za odlazak na rad u inozemstvo, a od ulaska Hrvatske u EU otišlo ih je 520. No, nema podataka koliko ih se u međuvremenu vratilo. Bolji poznavatelji prilika kažu da se nakon prvoga “buma” brojka ustalila, odnosno da neki odlaze, drugi se vraćaju…

Najčešće zemlje u koje se sele hrvatski liječnici su Irska, Njemačka, Švedska, Austrija… Velika Britanija, međutim, bila je najpopularnija pa britanske brojke govore da u toj zemlji radi oko 200 hrvatskih liječnika.

Ipak, nakon referenduma o izlasku te zemlje iz EU znatno je opalo zanimanje za rad u Britaniji pa mnogi planiraju povratak ili pak odlazak u neku drugu državu. Jedan od pet liječnika iz drugih država EU, koji trenutačno rade u Velikoj Britaniji, napustit će tu zemlju, a čak polovica razmišlja o odlasku, pokazala je prošloljetna anketa Britanskoga liječničkoga zbora (BMA). Dapače, neki od njih već su počeli planirati odlazak u nekom kraćem razdoblju, a najvjerojatnije zemlje izbora bit će Njemačka, Španjolska ili Australija.

Novi uvjeti

Da liječnici, ali i medicinske sestre Veliku Britaniju više ne smatraju “obećanom zemljom”, potvrđuje nam i radiolog dr. Ante Marušić koji se nedavno vratio iz Chestera, istina ne zbog Brexita, nego zato što je smatrao da mu je tri godine izbivanja bilo dovoljno za nova iskustva. Kaže kako se nakon referenduma osjeća nesigurnost svih stranih radnika, pa tako i liječnika na nekoliko razina, piše Jutarnji list.

Primjerice, liječnici i medicinske sestre nisu sigurni da će sve ostati isto u njihovu statusu pa je interes za rad u toj zemlji sve manji. Posljednjih nekoliko mjeseci za 90 posto palo je zanimanje medicinskih sestara za rad u Velikoj Britaniji.

“Njihova liječnička komora tvrdi da za one koji već rade neće tražiti nikakve dodatne ispite, ali nema jamstva za to. Jedan od razloga odlaska mogao bi biti i pad plaća za oko 20 posto u odnosu na euro nakon referenduma. Naime, oni koji s obiteljima žive u Britaniji nemaju taj problem, ali oni koji svoj novac šalju za život obitelji izvan te zemlje pa funtu mijenjaju u eure činjenica je da je gubitak velik”, objašnjava dr. Marušić.

Dodaje da je upitan i budući građanski status trajnoga boravka za obitelj, odnosno hoće li ga dobiti i supruga i djeca. Riječi dr. Marušića potvrđuju i britanski podaci prema kojima se kao glavni razlog u razmišljanju o odlasku navodi nesigurnost budućih imigracijskih pravila i statusa te negativan stav prema radnicima iz drugih zemalja EU, kao i mogući pad primanja. To je razlog što zdravstvene udruge pozivaju britansku vladu da što prije potvrdi da pod istim uvjetima kao i dosad zdravstveni djelatnici ostaju u Velikoj Britaniji i nakon što ona službeno iziđe iz EU.

No, konačni odgovor ne dolazi, a tumači se da bi tako jasan stav oslabio britanske pregovaračke pozicije u Bruxellesu. Također se upozorava da Britanija više nije prvi izbor za medicinske sestre iz drugih zemalja te da njihov broj drastično pada.

Zabrinutost

Prema najnovijim podacima, u Velikoj Britaniji radi 261.820 liječnika, od kojih je 177.376 Britanaca, a ostali su stranci. No, iz zemalja EEA (EU i Island, Lihtenštajn, Norveška) ih je oko 23.000. Najviše iz Poljske, i to 2226, Mađarske 1525 te Češke 1335, a prema britanskim podacima, iz Hrvatske ih je 189. Među hrvatskim liječnicima koji rade u velikoj Britaniji 99 je specijalista, 8 liječnika obiteljske medicine, 75 bez iskustva i 7 sa završenim stažem.

S druge strane, britanske zdravstvene vlasti jako su zabrinute zbog mogućega većega odlaska liječnika i medicinskih sestara jer bi se zdravstveni sustav teško mogao nositi s tim pa snažno lobiraju kod politike i pokušavaju smiriti očitu nervozu među stranim zdravstvenim djelatnicima. Riječju, sve je više dokaza da Brexit negativno utječe na zapošljavanje i zadržavanje radnika potrebnih Velikoj Britaniji.

(www.jabuka.tv)

Komentiraj: