U Širokom Brijegu se raspravljalo o položaju Hrvata u BiH

Znanstveno-stručna konferencije pod nazivom “Hrvati u BiH – jučer, danas, sutra”, na kojoj su sudionici kroz tri tematska panela raspravljali o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini iz različitih perspektiva, održana je u subotu u Širokom Brijegu.

Dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Katić Filipović govorila je o aktualnoj političkoj poziciji Hrvata u Bosni i Hercegovini, te o tome kako bi se ona mogla razvijati u sljedećem desetljeću, a posebno se osvrnula na glavne ciljeve hrvatske politike u zemlji, korake potrebne za njihovo ostvarenje i najveće izazove na tom putu.

Drago mi je što je organizator osmislio ovaj format gdje razgovaramo, prije sve o pitanjima Bosne i Hercegovine i njene funkcionalnosti, a naravno i pozicije hrvatskog naroda u BiH. Hrvatski narod u BiH je u neravnopravnom položaju, iako čujemo i drugačija mišljenja, pogotovo ovih dana pošto je trideseta obljetnica Daytona pa se puno razgovaralo o tome što je Dayton donio za BiH i u odnosu unutar države. Sigurno će tema mnogih okruglih stolova i rasprava u budućnosti biti kako učiniti Bosnu i Hercegovinu funkcionalnom, kazala je Katić Filipović.

Dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru (FF SUM) Dražen Barbarić predstavio je politološki i politički okvir, te primjere europskih država koje bi mogle poslužiti kao model Bosni i Hercegovini.

Mi ovdje znamo položaj, možemo ga secirati, analizirati i stvoriti otprilike neke projekcije budućnosti, a pojma nemamo kakva će biti prošlost, što je paradoksalno. Ne znamo kako će nam se prošlost obiti o glavu, ne znamo kakvi će biti kodovi, institucionalna memorija, ne znamo kakav će biti prostor, nazivi ulica. Dakle sve ono što nas tišti iz prošlosti može biti veliki teret. Na sadašnjim generacijama je da stvore normalnu kulturu pamćenja, da se rasteretimo prošlosti i ugradimo je u zdravorazumski institucionalni okvir, kazao je Barbarić.

Što se tiče političke situacije, kada je riječ o Hrvatima kao naciji, političkom subjektu i konstitutivnom narodu, Barbarić ju je usporedio s pozicijom Mirka Hrgovića u profesionalnom boksu.

Dakle, riječ je o izuzetno spremnom, stasalom, zrelom borcu koji u ovom trenutku nije dovoljno atraktivan izazivač. Ako njega nokautirate niste nešto puno dobili, dakle prebili ste malog subjekta i nastavljate dalje u svom procesu, bila to centralizacija, unitarizacija, razvaljivanje države. A ako ga ignorirate onda dobivate sve jačeg protivnika. To je u ovoj situaciji metaforički pozicija Hrvata, a veliko je pitanje koliko će ih se moći ignorirati, kazao je Barbarić.

Istaknuo je kako postoje brojni europski modeli državnog ustroja primjereni i za Bosnu i Hercegovinu.

Kad sudjelujete na ozbiljnim konferencijama i čim se spomene Belgija u kontekstu Bosne i Hercegovine, liberali se odmah hvataju za glavu i kažu da to ne može i da je to stara demokracija. Kakav je to kriterij. Postoji i Švicarski model. Možemo kantonizirati ovu državu, što je bilo predviđeno po Washingtonskom sporazumu, riješilo bi puno stvari. Nekakav oblik federalizacije nužno će se morati dogoditi da ovo uopće opstane kao suverena država, a ne ovaj poluprotektorat. Iz različitih europskih praksi uzimat ćemo ono što nam je korisno da bi se stvorio održiv politički sustav i država, kazao je Barbarić.

Ministar hrvatskih branitelja u Vladi Županije Zapadnohercegovačke (ŽZH) Mladen Begić u svom izlaganju govorio je o ulozi medija u ratnom djelovanju s posebnim osvrtom na devedesete godine i vojne akcije u kojima je sudjelovao.

Svjedoci smo tog vremena kako su informacije teško dolazile u svijet i do svjetskih medija. Za vrijeme i nakon Domovinskog rata bilo je mnogo selektivnog izvještavanja gdje su se javnosti prenosile one informacije koje određenoj etičkoj skupini odgovaraju, a one koje ne odgovaraju se zatome. Mediji ne bi trebali biti pod političkim nadzorom, a naročito ne radikalnih političkih stranaka i pojedinaca, kazao je Begić.

Dodao je kako nije zadovoljan kako mediji plasiraju informacije ni u današnje vrijeme.

Danas sam govorio o jednom slučaju, o ubojstvima koja su se dogodila u istom danu, a različito se informacija prenijela u svijet, nisam zadovoljan s izvještavanjem u tom vremenu, a i u današnje vrijeme imamo određenih medija koji selektivno prikazuju žrtvu. Danas sam isključivo govorio o žrtvi, da istina dopre do javnosti, kazao je ministar.

Jedan od ciljeva ove konferencije bio je pokušati doći do zaključka o tome gdje se Hrvati u BiH nalaze danas u odnosu na prošlost, te u kojem smjeru se kreću u budućnosti.

Organizator događaja bio je portal Bild.ba, a konferenciju je moderirao politolog i kolumnist Bilda Tomislav Soldo.

(Fena)