U Mostaru obilježena 98. godišnjica smrti Alekse Šantića

Služenjem parastosa i polaganjem cvijeća na grob Alekse Šantića na Pravoslavnom groblju Bjelušine u Mostaru u srijedu je obilježena 98. godišnjica smrti velikog pjesnika.

Parastos su održali mostarski svećenici Radivoje Krulj, Duško Kojić, Branimir Borovačanin i Nebojša Radić uz nazočnost članova Upravnog odbora Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva ”Prosvjeta” Gradski odbor Mostar, Srpskog pjevačkog i kulturno-umjetničkog društva ”Gusle” i zamjenika predsjednika Gradskog vijeća Mostara Velibora Milivojevića.

Zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Mostara Velibor Milivojević istaknuo je da je Aleksa Šantić ponos, pravi primjer kako se može biti i Mostarac i književnik i Srbin.

Vraća nas u ranija vremena kada je život bio teži, a opet su jedni druge više poštovali. On treba biti svijetli putokaz svima nama u Mostaru kako treba živjeti i raditi, a grad kroz vraćanje njegovog imena ulicama, trgovima, školama pokazati kakvu budućnost i na kojim osnovama želimo izgraditi. Društvena zajednica u cjelini trebala bi više promovirati lik i djelo Alekse Šantića, ali ne samo Šantića, nego niza drugih umjetnika, književnika koji trebaju da budu uzor našoj djeci u odgajanju i odrastanju, naglasio je Milivojević.

Član Nadzornog odbora SPKD ”Prosvjeta” GO Mostar Zlatko Serdarević naglasio je da je Aleksa Šantić čovjek koji je zadužio, ne samo ovu, već i naredne generacije svojim djelom, ali i svojom osobnošću.

Kada se spomene Mostar prva aluzija je Aleksa Šantić. Kada se govori o njegovom djelu onda treba istaknuti da su svi poznati književnici i književni kritičari suglasni da je on jedinstven u smislu da je pisao iskrenu poeziju, što je malo tko od drugih pjesnika s prostora bivše Jugoslavije. Malo je koja ličnost kao Aleksa imao sposobnost i dar da je njegovo veličanstveno djelo potpuno suglasno s njegovom osobnošću. Kakvo mu je djelo, takva mu je osobnost. Kada se čita njegova poezija vidi se njegov lik, a kada se gleda njegov lik može se osjetiti njegova poezija. Da ne govorimo koliko je Šantić volio sve narode, uvažavao multietnički život u Mostaru, koliko je cijenio susjedstvo, o tome su pjesme ispjevane. To je osnovni razlog zašto je tako obljubljen kod svih i zašto traje i zašto će trajati, kazao je Serdarević, priopćeno je iz SPKD Prosvjeta.

On je podsjetio da je u predratnom razdoblju tadašnja vlast Mostara jako puno uradila na afirmaciji njegovog djela i lika, pokrećući manifestaciju ”Šantićeve večeri poezije” podignut je kip, bista, pompozno obilježena stogodišnjica njegovog rođenja.

Kao i u svakom ratu i u ovome je došlo do desktrukcije njegovih obilježja. Što se tiče sadašnjeg vremena SPKD ”Prosvjeta” GO Mostar je preuzela organiziranje manifestacije ‘Šantićeve večeri poezije’ koje su ponovno doživjele trijumf i kroz tu manifestaciju vraćeno je ime pjesnika u Mostar. Imamo slučajeva da se u nekim krugovima negira njegovo djelo, a vrlo je čudno da u školskim udžbenicima nema Šantića ili je to minimum. Još uvijek traje destrukcija njegovog djela, ali puno toga je i postignuto, posebno ‘Šantićevim večerim’ koje su međunarodnog karaktera, kazao je Sedarević.

Predsjednik SPKUD ”Gusle” Radislav Tubić naglasio je da ”Gusle” i ”Prosvjeta” dostojanstveno čuvaju sjećanje na Aleksu Šantića.

Nažalost, ne osjećamo da je to slučaj s Gradom Mostarom, a Šantić je svoj život posvetio Mostaru i po njegovom liku i djelu Mostar je poznat nadaleko. Jedna od škola, zapravo Gimnazija Mostar, trebala bi nositi Šantićevo ime kao nekada, naveo je Tubić.

Naglasio je da bi se stalno trebali prisjećati Šantićevih poruka da živimo zajedno i odnosimo se jedni prema drugima na najbolji način.

Aleksa Šantić umro je 2. veljače 1924. godine od, tada neizlječive bolesti, tuberkuloze. Mostar i danas pamti i prepričava njegov sprovod, jer se takav ni prije, ni poslije nije dogodio u gradu na Neretvi.

Aleksa Šantić rođen je 27. svibnja 1868. godine u Mostaru, gdje provodi najveći dio svog života. Otac mu je umro u ranom djetinjstvu, pa je živio u obitelji strica Miha zvanog ”Adža”. Imao je dva brata, Jeftana i Jakova, i sestru Persu, dok mu je druga sestra, Zorica, umrla još kao beba.

Pošto je živio u trgovačkoj obitelji, ukućani nisu imali dovoljno razumijevanja za njegov talent. Završio je trgovačku školu u Trstu i Ljubljani, a potom se 1883. godine vratio u Mostar. U prvo vrijeme bio je prilično povučen, vodio je knjige u obiteljskoj trgovini, te čitao listove i knjige do kojih je mogao doći u Mostaru. Nekoliko godina kasnije započeo je svoj književni i društveni rad.

Najveća djela stvarao je krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Autor je antologijskih pjesama “Ostajte ovdje”, “Emina”, “Veče na školju”, “Ne vjeruj”, Pretprazničko veče”, a njegov pjesnički opus je preko 700 pjesama. Početkom 1887. godine postao je suradnik “Goluba”, zatim časopisa “Bosanska vila”, te “Nove Zete”, “Javora”, “Otadžbine”. Naredne godine osnovao je Srpsko pjevačko društvo “Gusle”, a potom je izabran za prvog potpredsjednika mostarskog pododbora “Prosvjete”.

Pripadao je mostarskom krugu književnika okupljenom oko lista Zora, koji je pokrenuo s Jovanom Dučićem i Svetozarom Ćorovićem. Na početku svog pjesničkog stvaralaštva bio je pod utjecajem srpskih pjesnika Branka Radičevića, Jovana Jovanovića – Zmaja i Vojislava Ilića, ali je potom izgradio vlastiti pjesnički izraz, karakterističan po elegičnim i rodoljubivim motivima. Svoju najveću pjesničku zrelost Šantić je dostigao između 1905. i 1910. godine kada su i nastale njegove najljepše pjesme.

Izabran je za dopisnog člana Srpske kraljevske akademije 3. veljače 1914. Više škola u Republici Srpskoj i Srbiji, te jedna škola u Sarajevu nose njegovo ime. Po njemu je nazvano i jedno mjesto u Vojvodini. Nažalost u njegovom Mostaru, samo u trećini njegove ulice danas stoji tabla s njegovim imenom, a gimnazija koja je nosila pjesnikovo ime također je preimenovana u Gimnaziju Mostar.

U Mostaru je ostao samo Šantićev park gdje se nalazi i njegov spomenik. Srpsko prosvjetno društvo ”Prosvjeta” Gradski odbor Mostar i Srpsko pjevačko i kulturno-umjetničko društvo ”Gusle” u Mostaru svake godine organiziraju ”Šantićeve večeri poezije”, a svake treće godine na manifestaciji se dodjeljuje i Književna nagrada ”Aleksa Šantić”, priopćeno je iz SPKD Prosvjeta.

(www.jabuka.tv)