U Mostaru obilježen Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih sustava

Povodom obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma, 23. kolovoza, Središte Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizamam u BiH na dostojanstven i simboličan način odali su počast žrtvama svih totalitarizama.

Okupljajući se iznad pećina nad Neretvom, gdje su partizani sve do proljeća 1946. vršili masovne likvidacije ratnih zarobljenika i civilnih osoba, na simboličan su način odali počast žrtvama svih totalitarizama, prenosi HRsvijet.net.

Prema saznanjima iz svjedočenja, o čemu je nazočnima govorio povjesničar Marijan Mandić, riječ je o žrtvama koje su željezničkom prugom dovođeni u Mostar, ili zatvorenicima zloglasne “Ćelovine”.

Tijekom programa dodijeljene su nagrade književnicima, autorima najuspješnijih radova pristiglih na literarni natječaj “Istinom do pomirbe”, koji je organizirala i provela spomenuta udruga.

Prvu nagradu osvojio je književnik dr.sc. Borislav Arapović iz Švedske, koji na natječaj poslao sedam vrlo uspješnih radova, drugu nagradu osvojio je branitelj i književnik Petar Merčep iz Splita, a treća nagrada pripala je afirmiranoj književnici Danici Bartulović, također iz Splita.

Pročitani radovi izazvali su emocije kod publike. Povjerenstvo koje je odlučivalo o radovima su predsjednica udruge SHSK književnica Anita Martinac, te članovi iste udruge književnik fra Miljenko Stojić i povjesničar Hrvoje Mandić.

Na koncu programa položen je vijenac u Neretvu i upaljene svijeće na spomen svim žrtvama totalitarizma a to su zajedno učinili članovi udruge Središta HSK za istraživanje posljedica totalitarizma u BiH, članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HRHB, te članovi Udruge nositelja najviših ratnih odličja.

Bosna i Hercegovina kao kandidat za EU, donijela je nekoliko akata i deklaracija usklađenih sa Rezolucijama Vijeća Europe, i to Rezolucija 1096 o “Mjerama za uklanjanje naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih režima”, Rezoluciji 1481 o “Neophodnosti međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima”, te Rezolucija o “Europskoj svijesti i totalitarizmu“, ali ih na žalost nedovoljno primjenjuju u praksi, što znači da se trebamo konkretnije suočiti s posljedicama prošlosti i riješiti se svih zaostavština totalitarnih režima, poglavito komunističkog čije je odlazak s vlasti doveo do cijelog niza ratova, izjavila je ovom prigodom predsjednica udruge Anita Martinac.

(www.jabuka.tv)


5 komentara

  • Sve svali na jadni komunizam a ja ću reći da se u komunizmu nije smjela ugasiti niti jedna firma ako je neka i šepala iz nalazila su se rješenja za sanaciju sve je funkcioniralo doprinosi redovno uplaćivali plaće redovne naknade po raznoraznim pitanjima bolovanja godišnji zimnice ko je pošten reći će da je bilo ovako

    10
    1
  • Je. To pamte najbolje oni koji su uspjeli ostati živi. Pitaš li se ti koliko je ubijeno ljudi samo iz širokobriješke župe. Ako si zaboravio da te podsjetim. Poslije rata ubijen je svaki deseti Širokobriježanin. Eto cijene za “blagostanje” o kome ti govoriš. Je da je danas ružno, ali neusporedivo s onim.

    • Ne mijesaj zlocine pojedinih sa sustavom koji je funkcionirao. Samo budala moze reci da je danas bolje i da se radnik osjeca dostojanstvenije, a nije kao da ta “desetina stanovnistva širokog” nije bila u ustaskim pokretima i pomagala naciste. Nazalost, nasli su se s krive strane povijesti, a zlocine sto ustasa sto partizana treba nedvosmisleno osuditi.

    • Imaš pravo na svoje mišljenje sa kojim se ne slažem samo da napomenem svak tko je htio raditi radio je tko je htio zadirati u politiku zna se kako je završio znači tko je htio držati se svog posla i “čaršijskog” reda njega niko nije dirao

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.