Bosna i Hercegovina nastavlja negativan demografski trend.
Ova alarmantna činjenica, svojstvena godinama za Zapadni Balkan, trebala bi biti poziv svim strukturama na lokalnoj, županijskoj, entitetskoj i državnoj razini da se nešto poduzme, upozoravaju demografi i sociolozi.
Statistički podaci su neumoljivi. Samo u Federaciji BiH, ove godine, skoro 10.000 je više umrlih nego rođenih. U općinama Dobretići i Ravno, ove godine rođena je samo po jedna beba, javlja BHRT.
Porodilišta bez beba i učionice bez djece postala su realnost BiH, naročito u manjim sredinama. Stopa mortaliteta i dalje je viša od stope nataliteta. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, 9.496 osoba više je umrlo nego što je rođeno. Alarm su i podaci o broju upisanih učenika u osnovne i srednje škole. Godinama je sve manje upisanih učenika u osnovne i srednje škole. Samo u ovoj školskoj godini broj učenika manji je za 2.438 u odnosu na prethodnu, a broj razreda za 40.
Prema podacima u općinama Dobretići i Ravno ove godine nije rođena ni jedna beba. Državna televizija kontaktirala je ove općine, kažu ipak su dobili po jednu prinovu. Kako je potvrđeno, u Dobretićima rođena je jedna beba u proteklih deset dana, još dvije očekuju sljedeće godine.
U Ravnom situacija je ipak nešto drugačija. Pojasnili su da se trudnice porađaju najčešće u nekom većem centru.
Mi smo vezani za Dubrovnik i Mostar, gdje su naravno i rađaonice. Naravno da se onda u općini Ravno događa naknadni upis što se tiče nataliteta, izjavila je za BHRT predsjednica Općinskog vijeća Ravno Ružica Skaramuca.
Zbog svog geografskog položaja, prirodne ljepote i blage klime, Ravno je privlačno za obiteljski život. Ovo su nadležni prepoznali. Ističu da su poduzeli niz mjera kako bi povećali broj stanovnika. Jedna od njih je i besplatan vrtić.
Uvijek nam je bila vizija povratak tih mladih ljudi koji će doći živjeti na ovom području da iskoristimo svo naše bogatstvo i mogućnosti koje imamo pa tako počevši od tog besplatnog dijela za naše najmlađe, odnosno za čuvanje djece, do nekih poticaja što se tiče djece iz osnovne škole, kao i stipendija za studente i pružanja mogućnosti zapošljavanja i besplatnog stanovanja, objašnjava Skaramuca.
Razlozi za loš prirodni priraštaj su mnogobrojni, rat, pandemija Covida-19, migracije, podsјećaju stručnjaci. Ističu da je izuzetno sužena struktura fertilnog kontingenta odlascima mladih čime je dodatno smanjen reproduktivni potencijal populacije.
Analiza: Kolike su porodiljne naknade i dječji doplatci u 19 gradova iz ŽZH, HNŽ i HBŽ?
Sve se ne može svesti na samo jedan razlog. To bi bila banalizacija. Još manje se sve može svesti na ad hoc jednu mjeru poticaja ili nekakve populacijske politike. To nije mjera populacijske politike. To je mjera samo gašenja požara radi nekih uskih političkih interesa, kazao je za državnu televiziju sociolog Srđan Vukadinović.
Sada ćemo imati još jedan faktor koji će utjecati na povećanje negativnih trendova u pogledu prirodnog priraštaja. Očekivati je da u idućim godinama, čak i neovisno od pandemijskih uuvjeta taj negativni prirodni priraštaj bude još izraženiji, rekao je demograf Aleksandar Čavić.
Unatoč poražavajućoj statistici i činjeničnom stanju kada se govori o broju stanovnika, u BiH još nema rezultirajućeg i djelotvornog odgovora na zaustavljanje negativnih demografskih pojava.
(www.jabuka.tv | Foto: Grgo Jelavić/Pixsell)
Za pet godina vijest – U 10 BH općina se nije rodilo ni jedno dijete. Za 15 godina vijest – u 30 općina u BiH se nije rodilo ni jedno dijete. Za 30 godina vijest – U pola BH općina se nije rodilo ni jedno dijete. Za 50 godina vijest – U dvije BH općine se rodilo po jedno dijete. Za 100 godina vijest – Umro je posljednji stanovnik BiH
Zene idu radjat u vece centre. Tako je i u Sirokom. Koliko me sijecanje sluzi da je 70tih godina nazad 50 godina bilo porodiliste u nasem domu zdravlja a sada nema. Tako da se i u Sirokom Brijegu godinje rodi jedna ili nijedna beba.
To je sve kriva Njemačka. Umjesto da otvaraju pogone kod nas, oni odvukoše našu mladež u svoju državu tako da im osiguravaju penzije i socijalu u budućnosti. A naši koji tamo rade, potroše sve za osnovne životne potrebe tako da sve ono što zarade i ostave tamo. Zapadne zemlje otvaraju firme u Kini, Indiji i Bangladešu zato što tamo radna snaga ne košta ništa.
Kakvu vlast imamo u BiH, u Herceg Bosni i ŽZH, te u svim općinama gdje su Hrvati većina, teško će išta krenuti nabolje. Jedino pozitivna vijest je iz Gruda – za svako treće rođeno dijete plus svako sljedeće – općina će plaćati 3000 KM. Nije nešto veliko, ali u odnosu na ostale je odlično.