U BiH trostruko više kruha, u EU dvostruko više mesa koje bh. umirovljenicima postaje san

Zbog nedostatka novca za neke kvalitetnije namirnice stanovnici Bosne i Hercegovine apsolutni su rekorderi po potrošnji jeftine i prilično zasitne hrane jer svoje apetite uglavnom zadovoljavaju kruhom, raznim drugim pekarskim proizvodima, makaronima i sličnim namirnicama.

Jedemo lošu hranu

Iako je Svjetska zdravstvena organizacija utvrdila kako su crveno meso i mesne prerađevine kancerogeni, većina građana BiH bi, s obzirom na životni standard, gotovo u istoj mjeri trebala strahovati i od posljedica pretjerane konzumacije kruha i raznih vrsta tjestenine koje konzumiramo u mnogo većim količinama nego teletinu, junetinu ili svinjetinu, piše Večernji list BiH.

Brojna istraživanja pokazala su da stanovnik BiH u prosjeku godišnje potroši 110 kilograma kruha, a građanin EU-a tek 35 kilograma. S druge strane, stanovnicima EU-a stanovništvo BiH nije ni blizu kad je riječ o potrošnji mesa, s obzirom na to da tu namirnicu jede upola manje od njih.

Preživljavamo kako moramo: Mirovine 326, plaće 870, a potrošačka košarica 2.000 KM

Pa tako, dok stanovnici BiH godišnje pojedu 40, građani EU-a pojedu čak 85 kilograma mesa po glavi stanovnika. Ne ulazeći puno u životni standard građana, liječnici upozoravaju da kronično visok unos škroba, kojeg je uvjerljivo najviše u zrnju žitarica, između ostalog, dovodi do povišenoga šećera u krvi, kardiovaskularnih bolesti, prekomjerne tjelesne težine, raka…

Koliko god je opasno u pretjeranim količinama jesti suhomesnate proizvode i crveno meso, nezdravo je prekomjerno konzumirati kruh i tjesteninu. Prehrana, naime, mora biti izbalansirana i raznovrsna, uz redovit unos voća i povrća, savjetuju liječnici.

S druge strane, ljudi iz BiH mlijeka piju upola manje, voća jedu pet puta manje, a ribe čak sedam puta manje nego stanovnici EU-a.

Potrošnja ribe u zemljama EU-a premašila je 20 kg po glavi stanovnika, što znači da se u BiH pojedu oko tri kilograma te iznimno zdrave namirnice.

Uz malu potrošnju mesa, prazni novčanici u kombinaciji s visokim cijenama utječu na to da, primjerice, teletina i janjetina u tanjurima češće služe kao začin, a ne kao glavno jelo. Građani, naime, uglavnom kupuju piletinu.

Nezdrava prehrana

U strukturi svježeg mesa već godinama dominantno mjesto zauzima proizvodnja mesa peradi, s udjelom od čak 60%, navodi Večernjak.

Mnogi umirovljenici imaju takve mirovine da si samo dva puta mjesečno mogu priuštiti neko varivo od piletine, dok drugo meso mogu samo sanjati.

Zato ne čudi što je proizvodnja piletine u porastu, dok je, općenito, potrošnja mesa zbog siromaštva sve manja, kažu iz udruga umirovljenika. O standardu umirovljenika suvišno je i govoriti s obzirom na činjenicu da je ogroman broj te populacije već u ekstremnom siromaštvu.

Većina umirovljenika tjednima, čak i mjesecima, meso i ne vidi.

Preživljavaju od kruha, makarona, krumpira i malo mlijeka.

O voću, povrću i drugim namirnicama odavno ne razmišljaju. Nije ni čudno što je u BiH zabilježen povećan broj oboljelih od bolesti koje su u vezi s (ne)zdravom prehranom.

Potrošači kvantitetom nadomještaju kvalitetu, što je veliki problem jer se koristi nekvalitetna hrana i njome se nadomješta ono što bi trebala imati jedna obitelj kako bi unijela dovoljno kalorija, bjelančevina i drugih potrebnih namirnica.

Za potrošačku košaricu potrebno 5 mirovina, a zastupnicima “ostane” od jedne plaće

(www.jabuka.tv)

1 komentar

Komentiraj: