U BiH oko 70 osoba strada u prometnim nesrećama na milijun stanovnika

Vožnja pod utjecajem alkohola, sjedanje za upravljač nakon konzumiranja opojnih droga, vožnja neprilagođena uvjetima na cesti, neispravna vozila ubrajaju se među najčešće uzročnike prometnih nesreća na prometnicama BiH.

Veća stopa smrtnosti

Nažalost, posljednjih mjeseci svjedoci smo da su te nesreće sve učestalije te odnose sve veći broj života.

Nedavna prometna nesreća nadomak Mostara, koja je odnijela četiri života, od čega su tri iz iste obitelji, zavila je Hercegovinu u crno.

Prije toga u Doboju su poginule dvije osobe, a šest ih je ozlijeđeno. Gotovo da ne prođe vikend bez žrtava prometnih nesreća, a nerijetko je riječ o mladim osoba ili djeci.

Iako je u Bosni i Hercegovini zabilježen trend smanjenja broja prometnih nesreća tijekom 2017. godine, to se promijenilo u prošloj godini, kada su se brojke povećale za 1,80 posto, odnosno za 535 prometnih nesreća. Poražavajući podaci BiHAMK-a pokazuju kako je više od 30 tisuća prometnih nesreća zabilježeno 2021. godine. Uzroci su različiti, ali vožnja pod utjecajem alkohola druga je na listi i donosi najviše smrtnih ishoda.

U usporedbi s drugim zemljama, imamo veće stope smrtno stradalih i teško ozlijeđenih u prometu. Postoji veliki broj čimbenika koji dovode do toga. Alkoholu su se u međuvremenu pridružile i opojne droge, kao dodatni čimbenik, rekao je nedavno za medije Eldan Mujanović, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA-e.

Broj poginulih ili ozlijeđenih u prometnim nesrećama ne uključuje uvijek vozače. Na udaru su češće oni “nevini”, koji su u pogrešnom trenutku bili na pogrešnom mjestu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, gotovo 5,5 posto svih smrti na svijetu izravna je posljedica alkoholizma, od čega je najveća stopa smrtnosti kod skupine između 20 i 39 godina.

OECD izvješćuje da je 3,7 posto odraslih ovisno o alkoholu. ESPAD-ovo istraživanje pokazalo je da je čak 90 posto ispitanih mladih između tek 15 i 16 godina diljem Europe i Amerike barem jednom konzumiralo alkohol u životu, dok je u prosjeku 57 posto mladih iste starosne dobi pilo alkohol u posljednjih mjesec dana od istraživanja.

U Bosni i Hercegovini 47 posto ispitanih mladih prijavilo je skoriju konzumaciju alkohola. Drugo istraživanje pak pokazuje kako su građani BiH na četvrtom mjestu u regiji po količini konzumiranja alkohola, odnosno da u prosjeku godišnje popiju 4 litre alkohola. Veliki broj njih ne libi se sjesti za upravljač nakon “čašice viška” ne razmišljajući o tome do kojih posljedica to može dovesti.

70 stradalih na milijun

Strožim kaznama pokušava se smanjiti broj nesreća, no podaci pokazuju kako to nije dovoljno te da bi kazne za vožnju pod utjecajem alkohola trebale biti još rigoroznije.

Prije četiri godine na snagu je stupio zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini koji je propisao da onima koji budu imali više od 1,5 promila alkohola u krvi slijedi obvezna mjera zadržavanja u policijskoj postaji do otrježnjenja.

Uz zadržavanje do otrježnjenja za stanje iznad 1,5 g/kg ide i novčana kazna propisana u iznosu od 400 do 1000 KM. Za vožnju pod utjecajem alkohola u rasponu od 0,8 do 1,5 g/kg predviđena je novčana kazna od 100 do 300 KM, dok je kazna od 50 do 250 KM predviđena za slučajeve od 0,3 do 08 g/kg.

Za vožnju pod utjecajem alkohola do 0,3 g/kg propisana je kazna od 50 KM. Inače, kada je u pitanju broj prometnih nesreća i broj stradalih osoba u Bosni i Hercegovini u odnosu na regiju i Europsku uniju, BiH je u samom vrhu te statistike.

Statistički gledano, u BiH oko 70 osoba strada u prometnim nesrećama na milijun stanovnika, dok je europski standard 48 poginulih na milijun stanovnika, rečeno je ranije iz Odjela za sigurnost prometa BiHAMK-a.

Statistika pokazuje kako se prometne nesreće najčešće događaju ljeti, i to ponedjeljkom i subotom.

Ozlijeđeni su uglavnom mladi od 21 do 29 godina.

(www.jabuka.tv)