Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA) dobila je inicijativu tri aerodroma u vezi sa rješavanjem pitanja naknade koja se naplaćuje na osnovu Odluke o visini naknade koju plaća operator zrakoplovstva po prevezenom putniku i toni prevezenog tereta u odlasku sa aerodroma u BiH.
Inicijativu su uputila tri bh. aerodroma – Tuzla, Banja Luka i Mostar, sa zahtjevom da se izvan snage stavi odluka o naplaćivanju naknade od tri KM po odlazećem putniku i 40 KM po toni prevezene prtljage.
BHDCA je spremna na razgovore i spremna je saslušati sve inicijative, i one su uvijek dobrodošle. Međutim, za BHDCA nije prihvatljivo potpuno ukidanje te naknade. Prije nekoliko dana održan je i sastanak sa predstavnicima Aerodroma Banja Luka na kome je dogovoreno da se održi jedan zajednički sveobuhvatni sastanak svih zainteresovanih institucija i organizacija iz BiH na kom bi se trebalo naći rješenje za ovo pitanje, izjavio je za Fenu stručni suradnik za odnose s javnošću BHDCA Aleksandar Lalović.
Kako je dodao, ta naknada je, kroz različite dokumente, preporuka Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO) i kao takvu imaju je sve zemlje u okruženju i EU, a propisana je i Zakonom o zrakoplovstvu BiH.
Lalović je napomenuo da je Bosna i Hercegovina posljednja država u okruženju koja je uvela tu naknadu, 2017. godine uz suglasnost Vijeća ministara BiH i poštujući sve propise, procedure i mišljenje prilikom njenog donošenja.
Napominjemo da je BHDCA prilikom donošenja te odluke imala i konzultacije sa Međunarodnom asocijacijom zračnih prijevoznika (IATA), te da nema nikakvih problema sa aviokompanijama prilikom ispostavljanja faktura. Naglašavamo da sve aviokompanije koje prometuju sa Aerodroma Sarajevo sve vrijeme uredno izvršavaju svoje obaveze prema BHDCA, pa čak i tzv. niskotarifne.
Zbog toga sumnjamo da je samo navedena naknada razlog zbog kog su pojedine ‘niskotarifne’ aviokompanije odlučile se za smanjenje broja letova sa pojedinih aerodroma u BiH. Kao što je poznato, politika, odnosno strategija takvih kompanija je neprestano ‘seljenje’ i uspostavljanje novih, a zatvaranje postojećih baza ili stalna promjena ruta, što su uostalom potvrdili iz jedne kompanije, najavljujući reduciranje prometa sa tuzlanskog aerodroma, dodao je Lalović.
Naveo je da se BHDCA prilikom utvrđivanja visine naknade u BiH rukovodila i uspoređivala visinu naknade sa naknadama koje imaju države u okruženju, kao i prometom u tim državama, te se naknada koja je propisana u BiH kreće u tim okvirima.
Odluka koja je donesena ove godine i koja je stupila na snagu u srpnju, kako je naveo Lalović, prošla je istu proceduru i uz poštivanje svih propisa, mišljenja i uz suglasnost Vijeća ministara BiH, a razlike u odnosu na Odluku iz 2017. godine su tehničke prirode i odnose se, prije svega, na obavezu aerodromskih operatora u vezi sa dostavljanjem izvještaja Direkciji, postupanje Direkcije i drugih institucija u slučaju nedostavljanja izvještaja, te namjenu i odnos utroška prikupljenih sredstava.
Različite su opcije i rješenja kojim se može prevladati to pitanje i mi ne bismo prejudicirali konačno rješenje. Na primjer, lokalne zajednice, turističke organizacije, pružatelji turističkih usluga u mnogim državama, kao određeni vid subvencija, preuzele su na sebe plaćanje ove naknade. Jedno od rješenja može biti i model Hrvatske koja je navedenu naknadu riješila tako što je izvršila kategorizaciju aerodroma, njihovog prometa i obujma prometa i prema tome naplaćuje naknadu, rekao je Lalović.
Sredstva koja se prikupe od ove naknade namijenjena su za, u skladu sa ICAO preporukama, adekvatno ispunjavanje nadležnosti BHDCA u oblasti civilnog zrakoplovstva, kako za razvoj i unaprjeđenje civilnog zrakoplovstva kroz angažiranje kvalificiranog i iskusnog zrakoplovno-stručnog kadra, te specijalističko i tehničko osposoblјavanje, tako i za unapređenje sigurnosti letenja u generalnoj avijaciji i podizanje razine zrakoplovne sigurnosti na međunarodnim aerodromima u BiH.
(Fena | Foto: Zračna luka Mostar)
