U cilju povećanja investicija, privlačenja stranog kapitala i jačanja domaćih potencijala za registraciju tvrtki i obrta u BiH potrebno je formirati nebankarske depozitne institucije kao što su štedionice, kreditne unije i slično.
Potrebu za uvođenje takvih institucija, koje postoje u zemljama u okruženju i članicama EU-a, potencirao je Federalni zavod za programiranje razvoja u dokumentu pod nazivom “Okvir za realizaciju ciljeva održivog razvoja u BiH do 2030.”, napominjući kako bi se utemeljenjem štedionica i kreditnih unija mobiliziralo više depozita i plasiralo više kredita jer bi se mogao uključiti veći broj tvrtki i građana, piše Večernji list BiH.
Također, za mobilizaciju sredstava nužno bi bilo razviti institucije uzajamnog jamstva, koje funkcioniraju na načelima partnerstva institucija javnog, privatnog ili civilnog sektora i cilj im je podržati razvoj mikro, malih i srednjih poduzeća, a primjer su javni i privatni oblici zajedničkog jamstva. Uz uvođenje novih financijskih institucija (npr. nebankarskih institucija koje primaju depozite) i mehanizama (kao što su fondovi za istraživanje i razvoj te fondovi rizičnog kapitala) te financijske politike trebaju pomoći da se poveća privatna štednja i usmjeri u nova poduzeća i sektore koji imaju dobre ekonomske izglede u budućnosti, stoji u analizi Federalnog zavoda za programiranje razvoja.
Ideju o osnivanju nebankarskih depozitnih institucija Federalni zavod za programiranje razvoja lani je dao u Vladi FBiH kroz strategiju razvoja FBiH od 2021. do 2027. ističući kako bez razbijanja monopola banaka, kao trenutačno jedinih financijskih institucija u FBiH, neće biti visokih stopa ekonomskog rasta ni rasta produktivnosti i smanjivanja nezaposlenosti bez visokih stopa štednje i investicija.
Danas u FBiH imamo financijski sustav utemeljen na monopolnoj poziciji banaka koji tek u posljednje tri godine uspijeva generirati pozitivnu stopu domaće štednje i koji ne može u cijelosti odgovoriti zahtjevima nerazvijenoga gospodarstva kakvo je naše.
Stoga je nužno uvesti nove financijske institucije (štedionice, štedno-kreditne zadruge i sl.), mehanizme (projektne financije i sl.) i instrumente (komercijalne obveznice i sl.) radi mobiliziranja štednje i pokretanja cijelog spektra investicijskih projekata. Nedvojbeno je da treba dalje razvijati bankarski sustav, ali je nužno banke izložiti i konkurenciji. Kao financijska institucija, štedionica je stara više od 300 godina, piše, između ostalog, u strategiji razvoja FBiH od 2021. do 2027.
Uz uspostavu ovakvog oblika kreditiranja i financijske potpore za pokretanje posla, autori ove studije tvrde kako se u BiH trebaju usporedno uspostaviti tehnološko-inovacijski centri. Takvi tehnološko-inovacijski centri dodatno se mogu podržavati i politikom javnih nabava s obzirom na to da se inovacijska politika sve više oslanja na stranu potražnje, pri čemu javne nabave predstavljaju značajnu mogućnost za poticanje inovatorstva. Mogućnosti za bolju integraciju u lance vrijednosti čine se većima u oblasti softverske, farmaceutske, drvne industrije, proizvodnje automobilskih dijelova.
(www.jabuka.tv)
