Na papiru, prednosti električnih vozila su jasne. Bez izmjene ulja, svjećica, ispušnog sustava ili složenih mjenjača, troškovi redovnog održavanja drastično su niži. Ali stvarnost je nešto drugo.
Automobilska industrija nalazi se na prekretnici. Dok se proizvođači utrkuju u predstavljanju novih električnih modela, kupci se suočavaju s ključnom dilemom: držati se provjerenih benzinaca i dizelaša ili prigrliti tehnologiju budućnosti?
Glavni argument za električna vozila (EV) oduvijek je bila njihova mehanička jednostavnost i niži troškovi održavanja. No, najnovija istraživanja pouzdanosti crtaju znatno složeniju sliku, otkrivajući da manje pokretnih dijelova ne znači nužno i manje problema.
Paradoks električnih vozila
Na papiru, prednosti električnih vozila su jasne. Bez izmjene ulja, svjećica, ispušnog sustava ili složenih mjenjača, troškovi redovnog održavanja drastično su niži. Studija američkog Ministarstva energetike pokazala je da je planirano održavanje za EV vozila gotovo 40% jeftinije po prijeđenom kilometru u usporedbi s vozilima s motorom s unutarnjim izgaranjem (ICE). To na floti od 20 vozila može značiti uštedu veću od 22.000 € tijekom prvih 50.000 kilometara.
Međutim, podaci o kvarovima iz stvarnog svijeta govore drugačiju priču. Prema opsežnoj analizi organizacije Consumer Reports, vlasnici potpuno električnih vozila prijavljuju čak 79% više problema od vlasnika benzinaca. Slične zaključke donosi i britanska tvrtka za automobilska jamstva MotorEasy, čiji podaci pokazuju da je vjerojatnost kvara kod električnih vozila veća nego kod benzinaca.
Čak je i Jakob Pfaudler, šef britanskog autokluba AA, potvrdio da je stopa kvarova kod električnih vozila “trenutačno nešto viša” od one kod vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem.
Razlog leži u takozvanim “dječjim bolestima” nove tehnologije. Proizvođači, čak i oni s dugom tradicijom, još uvijek se uče kako proizvesti pouzdane električne pogonske sklopove.
Najčešći kvarovi odnose se na elektromotore, sustave za punjenje i same baterije. Čak i Tesla, pionir u svijetu električnih vozila, iako ima solidne pogonske sklopove, i dalje se bori s problemima kvalitete izrade poput loše postavljenih panela i neispravnih kvaka.
Nova Ahilova peta modernih automobila
Jedan od najvećih izvora frustracija za vlasnike novih vozila, bez obzira na vrstu pogona, postao je softver. Prema studiji J.D. Power za 2025. godinu, pouzdanost vozila nakon tri godine vlasništva na najnižoj je razini u posljednjih 15 godina. Glavni krivac? Problemi s infotainment sustavima. Povezivanje s platformama Android Auto i Apple CarPlay već je drugu godinu zaredom najveći pojedinačni problem u industriji.
Budući da se električna vozila često promoviraju kao “računala na kotačima”, ovi su problemi kod njih još izraženiji. Iako proizvođači nude bežična (OTA) ažuriranja softvera kako bi riješili probleme, tek 30% vlasnika primijetilo je poboljšanje nakon ažuriranja, dok više od polovice nije vidjelo nikakvu razliku.
Hibridi kao zlatna sredina
U moru oprečnih podataka, jedna se kategorija vozila ističe kao neprikosnoveni pobjednik u pouzdanosti – klasični hibridi (HEV). Istraživanja pokazuju da hibridi imaju 26% manje problema od konvencionalnih vozila. Tehnologija koju je popularizirala Toyota s modelom Prius prije gotovo 25 godina sada je toliko sazrela da nudi iznimnu pouzdanost unatoč posjedovanju i benzinskog i električnog motora, piše 24sata.hr.
S druge strane ljestvice nalaze se plug-in hibridi (PHEV), koji su se pokazali kao najproblematičnija kategorija vozila. Oni bilježe čak 146% više kvarova od benzinaca. Njihova složenost, koja objedinjuje sve komponente benzinskog automobila i sve komponente električnog vozila, uključujući i sustav punjenja, stvara dvostruko više potencijalnih točaka kvara.
Tradicionalni pogoni
Dok se novi pogoni bore s tehnološkim izazovima, problemi benzinaca i dizelaša dobro su poznati i dokumentirani. Istraživanje tvrtke MotorEasy svrstalo je benzinske motore među najpouzdanije, s najmanjom učestalosti prijava kvarova u jamstvenom roku. Kod benzinaca su to najčešće kvarovi sustava paljenja (svjećice, bobine), sustava dovoda goriva i ispušnog sustava. Dizelaši su pak osjetljivi na probleme s brizgaljkama goriva, turbopunjačima te DPF filterima i EGR ventilima. Iako nisu bez mana, njihova je prednost u zreloj tehnologiji i raširenoj servisnoj mreži, što popravke čini predvidljivijima i dostupnijima.
Što odabrati?
Odabir pogona danas je veći kompromis no ikad prije. Električna vozila nude značajne uštede u održavanju, ali dolaze s rizikom od kvarova vezanih za novu tehnologiju i softver, što potvrđuju istraživanja organizacija poput Consumer Reports i MotorEasy. Klasični hibridi nameću se kao najpouzdaniji izbor, dok su kompleksni plug-in hibridi trenutno najrizičnija opcija. Benzinci i dizelaši ostaju provjerena, iako tehnološki manje napredna alternativa.
Kako tehnologija bude sazrijevala, ova će se slika bez sumnje mijenjati, ali za sada, put do potpune pouzdanosti za električnu budućnost još uvijek je u izgradnji.
(www.jabuka.tv |Foto: Canva)
Nemoj vise pisat članke