Tko je najviši na Balkanu?

Istraživanje koje je provedeno u okviru projekta JoinEU-SEE o visini muškaraca u svijetu, uključujući i neke zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije, izazvalo je veliko zanimanje u javnosti regije. U BiH su Hercegovci, a posebno stanovnici Čapljine, već proglašeni najvišim u svijetu.

To isto kažu u Crnoj Gori za Kolašince i Šavničane, a u Hrvatskoj za Dalmatince. S obzirom na to da se radi o stanovništvu samo pojedinih dijelova ovih zemalja, oni ne mogu ponijeti epitet najviših ljudi. Tako su Nizozemci i dalje prvi na listi, s visinom od 183.8 cm a Crnogorci su drugi s visinom od 183.4 cm, piše Radio Slobodna Europa. U Istraživačkom projektu o visini muškaraca sudjelovali su Pavel Grasgruber, sa Sveučilišta Masaryk iz Brna u Češkoj, i dr. Stevo Popović, dekan Fakulteta za sport i tjelesni odgoj Sveučilišta u Nikšiću.

Grasgruber kaže da su, službeno najviši ljudi na svijetu Nizozemci s visinom 183.8 cm, zatim dolaze Crnogorci (183.4 cm – ili 182.9 cm, kad se uzme u obzir veličina populacije u regijama), Island (181.8 cm), Estonija (181.5 cm), Švedska (181.4 cm). „Hercegovina, gdje je prosječna visina stanovnika 183.4 cm nije država. Prema našim najnovijim podacima, muškarci u Dalmaciji visoki su 183.7 cm, ali to je također samo regija. Obje ove regije imaju neka područja gdje su ljudi viši od Nizozemaca, ali moramo pretpostaviti da i neka područja u Nizozemskoj također imaju ljude više od njihovog prosjeka. Bilo bi zanimljivo izmjeriti neke afričke populacije u Sudanu, koje su bile najviše na svijetu nakon Drugog svjetskog rata, ali najnoviji podaci o sudanskim izbjeglicama kažu da je njihova visina dramatično smanjena zbog rata i gladi”, kaže on.

Što se BiH tiče, istraživanje je obuhvatilo 3.192 muškarca starosti od 17 do 20 godina, iz 37 gradova u BiH. Najviši stanovnici BiH žive u Hercegovini, gdje je prosječna visina muškaraca 183,4 centimetra. Ipak, u nekim regijama Hercegovine muškarci su visoki 184 centimetra ili više.

Najviši su stanovnici Čapljine, gdje je prosječna visina muškaraca starosti od 17 do 20 godina 185,9 cm“ – objašnjava Grasgruber. O tome koliko su danas visoki stanovnici Crne Gore prema istraživanju u kojem je sudjelovao, sugovornik RSE kaže: „Crnogorci su drugi s visinom od 183.4 cm, ali nakon korekcije koja uzima u obzir veličinu populacije u regijama, ta visina je nešto niža – 182.9 cm. Smatramo da najviši ljudi žive u Dinaridima, u središnjoj/sjeverozapadnoj Crnoj Gori i u BiH na području između gradova Imotski-Široki Brijeg-Čapljina, te u Hrvatskoj, Metković-Makarska, gdje smo izmjerili 185 cm i više.

Još uvijek je potrebno razjasniti može li to biti posljedica genetike ili drugih posebnih razloga. Postoji, ali malo sumnje, da ljudi iz Dinarida kao cjelina imaju izuzetne genetičke pretpostavke za tjelesnu visinu“, kaže Grasgruber. Doc. dr. Stevo Popović sa Sveučilišta u Nikšiću podsjeća da su Crnogorci na početku 20. stoljeća bili na vrhu ljestvice najviših naroda, prema istraživanjima Roberta Ehricha, objavljenim u knjizi ‘Antropološke karakteristike europskih naroda’, kada su imali prosječnu visinu od 177 cm. “Iako su Crnogorci kasnije dobivali na visini, ipak više ne drže prvo mjesto.

U najnovijem istraživanju, koje je obavio dr. Popović, a koje je objavljeno u “Crnogorskom časopisu za sportske znanosti i medicinu”, navode se zanimljivi podaci da prosječna visina Kolašinaca i Šavničana iznosi preko 185 cm, dok su u Danilovgradu, Nikšiću, Plužinama i Žabljaku, muškarci u prosjeku visoki preko 184 cm.

Sa druge strane, najniži Crnogorci, koji značajno snižavaju prosjek na razini cijele države, žive u Plavu, Andrijevici i na Cetinju, s prosječnom visinom koja jedva prelazi 181 cm.“ Na pitanje o visini Hercegovaca, Popović kaže da u nekim predelima ima ljudi viših nominalne vrijednosti istraživanja. „Po ovom istraživanju, kada izdvojimo Hercegovinu, u prosjeku su ljudi visoki 183,4 cm, s tim da neki predjeli prema Trebinju idu još više. U Crnoj Gori imamo Kolašince i Šavničane koji su visoki 185 cm u prosjeku. Ja bih se zadržao ipak na narodima, jer to je nešto s čime možemo ići u svijet.

Nitko nam ne jamči da negdje u Africi postoji pleme, neko mjesto, gdje su ljudi u prosjeku visoki 190, ali studije koje možete pronaći u renomiranim znanstvenim časopisima uglavnom se fokusiraju na države, pa razrađuju i analiziraju određene regije i lokalne zajednice”, kaže Popović.

Na prostoru bivše Jugoslavije, ako se izuzmu Makedonija i Kosovo, ljudi su viši od 180 cm. Takve reference se, kaže Popović, mogu naći samo u Europi. “Na primjer, ako bi se utvdilo da kalcij kojeg iz zemljišta uzimaju određeni poljoprivredni proizvodi utječe na to da ljudi narastu, mogli bismo napraviti brend, pa bi, recimo, rajčice s Dinarskih Alpa, s nekom promotivnom kampanjom, mogli dobro prodati. Tako znanost nekad može dovesti do toga da jedna regija živne, da dobro zaradi, da se podigne stil života, i da zbog toga ljudi još narastu“, naglašava Popović.

Pavel Grasgruber tvrdi da je prosečan Hercegovac mogao biti visok 190 cm. „Jedan od faktora visine je pojava Y haploskupine I-M170. Ova mutacija na muškom kromozomu se nasljeđuje sa oca na sina. Istraživanja pokazuju da je rast ovog genetskog profila u Europi povezan s rastom visine stanovništva.

U Nizozemskoj 35 posto muškaraca ima ovaj genetski profil, a u Hercegovini ga ima više od 70 posto muškaraca. Prema ovim rezultatima, prosječan Hercegovac mogao bi biti visok čak jedan metar i 90 centimetara.“

(www.jabuka.tv)

Komentiraj: