Svijet se sprema na financijsku krizu – hrana postaje geopolitičko oružje

Zbog rata na Bliskom istoku i eskalacije svijet se priprema za najgori scenarij nakon pola stoljeća, velike posljedice osjetit će i BiH.

Dizel od 2,66 do 2,71 KM, benzin od 2,56 do 2,76 KM. Ruku na srce, u Kalesiji postoji crpka gdje se Super 98 toči za 2,41 KM, međutim, to je očito izuzetak. Što se tiče cijena goriva, koliko god brutalno zvučalo, one su dobre kakve bi mogle biti, piše Večernji list BiH.

Rekord neoboren 15 godina

Svjetska javnost prati situaciju između Izraela i Hamasa i ako dođe do sukoba većih razmjera i eskalacije, i cijena nafte bi mogla eskalirati i dosegnuti rekordno visoku razinu, veću čak od 150 dolara po barelu. I nije to paušalna izjava, već upozorenje Svjetske banke koja je uradila iscrpno izvješće i veliku procjenu rizika od eskalacije rata izvan granica Gaze. Bavila se velikim poremećajem i usporedila ga s arapskim naftnim bojkotom Zapada 1973. godine pa bi, prema tom scenariju, barel s 90 dolara došao i do 157 te bi tako pao rekord iz 2008. godine kad je cijena barela bila 147 dolara.

Posljednji sukob na Bliskom istoku dolazi nakon najvećeg šoka na robnim tržištima od 70-ih – ruskog rata s Ukrajinom, koji još uvijek ima razoran učinak na globalnu ekonomiju. Kreatori politike morat će biti oprezni. Ako sukob eskalira, globalna ekonomija mogla bi se suočiti s dvostrukim energetskim udarom, prokomentirao je Indermit Gill, glavni ekonomist Svjetske banke.

Ovaj rat još nije poprimio dramatične razmjere ako se gleda ekonomski aspekt, međutim, daljnje jačanje zasigurno će imati posljedice. I ne bi samo došlo do poskupljenja nafte već i hrane. U Svjetskoj banci komentiraju kako bi eskalacija rata povećala cijene nafte, a onda bi narasla inflacija, ponovno, i cijena hrane, koja je već previsoka, bila bi još veća.

U prijevodu, govorili bismo o stotinama milijuna gladnih, ako već sada nismo na tim brojevima.

U velikoj analizi, ako dođe do poremećaja na tržištu, svi priželjkuju “mali poremećaj” koji bi smanjio opskrbu naftom za pola milijuna do dva milijuna barela dnevno, a to bi cijenu držalo na oko 100 dolara po barelu, bez većih potresa.

Međutim, scenarij “velikog poremećaja” bio bi katastrofičan, po uzoru na Jomkipurski rat prije 50 godina i akcije koje su tada poduzete.

To bi primjenjivo današnjem dobu dovelo do smanjenja od šest do osam milijuna barela dnevno, a to je onaj crni scenarij kada cijene idu od 140 do 157 dolara i pitanje je kako bi se stvari uopće razvijale u budućnosti. Tržište pomno prati razvoj događaja između Izraela i Hamasa, a naravno, oči i dalje moraju biti uprte i na rusku invaziju na Ukrajinu.

Ponovno rat i geopolitika izbijaju na prvo mjestu kada se govori o vanjskim čimbenicima koji utječu na kretanje cijena burzovnih roba.

Što se tiče samog rata, ovisno o mogućim scenarijima, takve će biti i posljedice na burzovne robe, prvenstveno energetiku. U slučaju da sukob ostane ograničen na Izraelce i Palestince, posljedice će biti manje. Ako se sukob proširi i na Libanon, imat ćemo veće posljedice.

Ako se, uz navedeno, rat proširi i na Siriju, to je scenarij sličan ukrajinskom, ali u srcu proizvodnje energije Bliskog istoka, što znači značajne posljedice. Konačno, izravni rat s Iranom ima ogromne posljedice, jasno – superiornije od sukoba u Ukrajini.

Ne ohrabruje baš ni stajalište JP Morgana, jer izvršni direktor Jamie Dimon smatra da bi sukob između Izraela i Gaze mogao imati “dalekosežne učinke” na cijene energije, cijene hrane i međunarodnu trgovinu. Zbog rata općenito i neizvjesnosti zlato i američki dolar ponovno postaju sigurno utočište, objavljeno je u nedavnoj analizi Roberta Jurišića za Lider mediju.

Negativni ishodi i posljedice

Ekonomski analitičar Boris Podobnik mudro je zaključio da će hrana postati važan strateški element, čak i oružje… Podobnik je kazao da ako dođe do velikog povećanja cijene goriva, dolaze problemi s inflacijom i recesijom, a to onda možda znači i stagflaciju. Dodao je da i hrana postaje geopolitičko oružje.

Zanimljiva je činjenica da je najveći američki poljoprivrednik Bill Gates. A kad se čovjek koji je u IT-u počne baviti hranom, to znači kako smatra da će uskoro hrana postati nevjerojatno važan strateški element, čak i oružje. Dakle, on je kupio oko 250 tisuća hektara zemlje. A također, neke projekcije govore, a to je povezano i s onim što je govorio predsjednik Biden, praktički je potrebno tisuću godina da bismo dobili tri centimetra humusnog tla – objasnio je.

Stoga, ovo je poruka i za BiH, da radije slijedimo primjer Billa Gatesa i proizvodimo hranu, barem za svoje potrebe, umjesto da se bavimo time stoji li on baš iza svega negativnog što se događa. Jer ako se dogodi najcrnji scenarij s naftom, bh. stanovništvo bit će u katastrofalnoj situaciji, potpuno nespremno, a otprije siromašno.

Trenutačno je BiH navijač između zaraćenih strana, dok su ozbiljne zemlje, uz jasan stav, u fazi pripreme za “sedam gladnih godina”, piše Večernji list.

(www.jabuka.tv)