Svečano proslavljena 130. obljetnica posvete sarajevske katedrale

Svečanim euharistijskim slavljem, u nedjelju, 15. rujna, u prvostolnici Srca Isusova u Sarajevu obilježena je 130. obljetnica njezine posvete.

Misu je na hrvatskom jeziku predslavio bivši dugogodišnji tajnik Sv. Ivana Pavla II. kardinal Stanislaw Dziwisz iz poljskog grada Krakova.

Koncelebrirali su vrhbosanski nadbiskup metropolit Vinko kard. Puljić, apostolski nuncij u BiH mons. Luigi Pezzuto, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić, koji je dan ranije u Mostaru proslavio 50 godina misništva, mons. Tomo Vukšić, vojni ordinarij u BiH, mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup i predsjednik HBK te 40-ak svećenika među kojima su, između ostalih, bili delegati Limburše biskupije te rektor katedrale mons. Anto Meštrović, javlja Nedjelja.ba.

Na početku je pozdrave uputio kard. Puljić te podsjetio da je kard. Dziwisc kao tajnik Sv. Ivana Pavla II. veoma povezan sa Sarajevom i katedralom u kojoj je svetac naših dana molio 1997. Potom je nazočnima na pozivu da vodi misu na ovako važnu obljetnicu zahvalio kard. Dziwisz. Pozdravio je poljske vojnike koji djeluju u sklopu mirovne misije u BiH te poljskog veleposlanika u BiH Jaroslawa Lindenberga.

Ivan Pavao II. je bio uz Sarajevo

Na početku propovijedi, koju je djelomično izrekao na hrvatskom, a ostatak je pročitao mons. Pavo Jurišić, postulator kauze za proglašenje svetim sluge Božjega Josipa Stadlera, kard. Dziwisz je istaknuo kako je dugo godina bio osobni tajnik najprije kardinala Woytile te kasnije pape Ivana Pavla II.

Gledao sam kako je taj pastir širio prostranstvo Kraljevstva Božjeg kako bi u njemu svi mogli naći svoje mjesto. Vidio sam kako su Sarajevo i BiH našli posebno mjesto u njegovu srcu dok su imali teške trenutke za vrijeme rata, rekao je kard. Dziwisz naglasivši patnju građana Sarajeva i BiH u vrijeme sukoba na Balkanu.

Duboko smo proživljavali što ste vi doživljavali tijekom rata. Svetom Ocu to nije davalo mira i želio je pohoditi Sarajevo kako bi molio Kneza Mira za napaćenu zemlju. Znamo da je želja papa Ivana Pavla II. za pohod Sarajevu u rujnu 1994. propala. Sve je bilo pripremljeno, ali otkazano je u posljednjem trenutku. Njegova tjelesna odustnost je tada postala poseban oblik duhovne prisutnosti. Istoga dana kad je trebao biti u Sarajevu služio je misu u Castel Gandolfu i tada je izrekao propovijed na hrvatskom, pročitao je mons. Jurišić napomenuvši kako je ta propovijed zapravo sažetak i raščlamba molitve Oče naš u kojoj je Papa naših dana istaknuo kako je Bog na strani potlačenih, te kako Otac nebeski želi da se njegova volja ostvari na zemlji kako bi svi ljudi bili braća.

“Sudbine naroda i ljudi su kod Boga, posebno onih koji trpe”, snažno su zazvučale Papine misli o miru. Mir koji Krist dariva učenicima nije mir koji pobjednici daju slabijima. On se rađa iz Božje ljubavi prema čovjeku (…) Jedino možemo biti sigurni da nas Bog neće napustiti, niti sumnjati u nas, niti nas staviti na “listu za odstrel”. Primajmo sakrament tijela i krvi Kristove kako ne bismo posustali na putu neba, držimo se crkve koja hodimo u zajednici vjere nade i ljubavi, rekao je mons. Jurišić te podsjetio kako je Crkva u posljednje vrijeme osporavana, ali je nužno potrebna svijetu jer je čuvarica Božje riječi i sakramenata.

Potom je mons. Jurišić progovorio o današnjem evanđelju u kojemu se nudi priča o čovjeku koji traži sreću te se u tom procesu izgubio i dotaknuo dno, ali se vratio ocu.

Junak nije njegov brat, ni on, nego milosrdni otac koji se raduje sinu koji se vratio. Svi trebaju spasenje i Božje milosrđe. Zapitajmo se u kojem se liku upoznajemo. Kada ne vjerujemo da nam je Bog sam dovoljan, kada ne činimo dobro i ne ljubimo bližnje mi se zatvaramo u sebe, kad ne želimo oprostiti drugima, kada im ne damo priliku da se poprave mi postajemo taj odbjegli sin. U sebi moramo prepoznati milosrdnog oca jer nas na to potiče sam Isus Krist, pročitao je  mons. Jurišić.

Katedrala je hram Božji

Nakon toga je kardinal Stanislaw Dziwisz na hrvatskom progovorio kako nas obljetnica posvete katedrale podsjeća da je ovaj sveti dom postao mjesto Božje riječi i mjesto gdje se Bog želi susretati s narodom i obraćati se njegovoj savjesti i srcu.

O koliko bi nam toga mogli ispričati zidovi ovoga hrama, koliko je puta njima odjekivala Božja riječ koja je svjetiljka našem koraku? Koliko je ovdje molitava upravljeno koliki su odavde, iz ovoga hrama, izlazili osnaženi tijelu i krvlju Kristovom kako ne bi posustali na putu prema vječnosti? Katedrala je posvećena Presvetom Srcu Isusovom, tim žarkim ognjištem ljubavi, izvorom svetosti. Sarajevo treba Kristovo srce kako ne bi gubilo nadu i kako bi bilo gradom pomirenja i mira, rekao je pred kraj propovijedi kard. Dziwisz podsjetivši kako je papa Ivan Pavao II. isticao kako se vjernici trebaju zagovarati Blaženoj Djevici Mariji koja je stajala uz Krista kada je umirao.

Na kraju propovijedi je zazvao Božji blagoslov na sve nazočne i grad Sarajevo te potaknuo da mole zagovor Blažene Djevice Marije i Sv. Ivana Pavla II. Pred kraj mise kao zahvala za 130 godina od posvete katedrale nazočni su otpjevali Tebe Boga hvalimo. Potom je izaslanik Limburške biskupije, inače partnerske biskupije Vrhbosanskoj nadbiskupiji, uputio pozdrav limburškog biskupa mons. Georga Bätzinga, nazočnima.

Na kraju je kard. Puljić zahvalio gostu iz Poljske što je ponovno došao u Sarajevo te mu darovao umjetničko djelo, sliku sarajevske katedrale, a kard. Dziwisz je nadbiskupu Puljiću darovao originalni rukopis propovijedi koju je Ivan Pavao II. izrekao 1994. u Castel Gandolfu, umjesto u glavnom gradu BiH. Misno slavlje animirao je mješoviti zbog pod ravnanjem vlč. Marka Stanušića.

Nažalost, zbog održavanja sportske aktivnosti, to jest, trčanja polumaratona, grad je bio blokiran te su mnogi zakasnili, a neki nisu mogli ni doći na misu, a među njima je bio i banjolučki biskup mons. Franjo Komarica. Kardinal je prije blagoslova izrazio žalost što policija nije omogućila alternativne rute nego je jednostavno blokirala grad.

(www.jabuka.tv)

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.