Hrvatska republikanska stranka uputila je priopćenje u kojem upozorava da bi zakon o fiskalizaciji, uz Reformsku agendu i najavljeno preuzimanje Telemacha od strane BH Telecoma, mogao otvoriti put snažnoj centralizaciji komunikacijsko-digitalne infrastrukture u FBiH. Tvrde da se time dugoročno jača dominantna pozicija BH Telecoma te slabe tržišne i strateške poluge drugih aktera, naročito HT Eroneta, uz poruku da će učiniti sve da zakon u ovakvom obliku ne prođe.
Priopćenje HRS-a prenosimo u cijelosti:
“Sve može, samo kladionice ne dirajte: Zakon o fiskalizaciji kao zadnji korak komunikacijsko-digitalne hrvatske kapitulacije
Vi nama ne dirajte kladionice, a mi vama prepuštamo cjelokupni telekomunikacijski sustav. U jednoj rečenici sažeta Reformska agenda, namjera preuzimanja Telemacha od strane BH Telecoma i, šlag na kraju, prvi korak u apsolutnoj centralizaciji komunikacijskih i digitalnih sustava u Sarajevo: zakon o fiskalizaciji, na dnevnom redu sljedeće sjednice Parlamenta FBiH.
Reformski paket traži sigurnu širokopojasnu infrastrukturu, ubrzani 5G, centralnu koordinaciju i usklađivanje s EU pravilima, što u FBiH praktično koncentrira regulatorne i operativne digitalne poluge tamo gdje su državne institucije: Sarajevo. U istom smjeru djeluje i fiskalizacija gdje se postavlja tehnološki okvir koji se oslanja na centralnu platformu (CPF) kao “posebnu platformu” kroz koju se evidentiraju i razmjenjuju podaci, s ciljem sigurnog prikupljanja i prijenosa informacija u realnom vremenu. Obveznici fiskalizacije će putem elektroničkoga sustava za evidentiranje transakcija (ESET) centralno evidentirati svaku transakciju.
Iako je normativno “operatorski neutralna“, tehnički definirana arhitektura ne samo da je prilagođena BH Telekomu, nego se u tekstu zakona definirao status registriranog proizvođača/zastupnika (RPZ) s toliko strogim uvjetima (enormne bankarske garancije, certifikati, itd.) po kojima jedna ili dvije tvrtke u BiH mogu biti dostavljači fiskalnih sustava. Praktično nacrtano za par tvrtki koje redovito dobivaju slične tendere u FBiH.
Dakle, imamo Reformsku agendu, zakon o fiskalizaciji, kada se tome pridoda preuzimanje Telemacha od strane BH Telekoma, itekako se da zaključiti kako se radi na strateškoj centralizaciji, u cilju kontrole, komunikacijsko digitalne infrastrukture. Konsolidira se većina fiksne baze (kabel/optika/IPTV), a time i gravitacija ključnih resursa (jezgra mreže, data centri, NOC/SOC, platforme) prema jednoj grupi. Regulatorne korekcije (odvojeno poslovanje, ograničenja daljnjih akvizicija, prodaja dijela fiksnog interneta i sl.) samo formalno friziraju koncentraciju, ali smjer je jasan: “digitalni kičmeni stup” oko BH Telekoma.
HT Eronet u tom okruženju (p)ostaje mali igrač s ograničenim investicijskim kapacitetom. Za hrvatske interese to nadilazi tržišni udio: riječ je o infrastrukturi moći, komunikacijskom kanalu prema Hrvatima u BiH, medijskom i podatkovnom suverenitetu te mogućnosti da se sudjeluje u budućim javnim nabavama (e-uprava, fiskalne platforme, kibernetička sigurnost, državni cloud). Ako Eronet bude gurnut u ulogu nišnog operatora ili ovisnog korisnika tuđe jezgre (network sharing, nacionalni roaming), hrvatski utjecaj u digitalnoj sferi BiH svodi se na simboliku bez stvarne poluge. Sve “usklađeno” s Agendom i EU pravilima, a da se praktično izgradi sustav u kojem jedna sarajevsko orijentirana grupa kontrolira ključne digitalne arterije idućih 20/30 godina.
Znajući kako Hrvati, odnosno, HDZBiH kontrolira sektor komunikacija i financije, postavlja se pitanje kako je moguće da se nije definirao neovisni back up kod drugoga, neovisna operativna kontrola s vlastitim ključevima i logiranjem, kontrola privilegiranog pristupa, pravo na audit, mjerljivi SLA itd., kako bi se spriječila ovisnost o tuđoj jezgri infrastrukture i zadržala stvarna poluga u ključnim digitalnim sustavima? Sve navedeno je sugerirano od strane struke, ali ignorirano.
Mora se naglasiti kako će, istina, prvi tržišni udar osjetiti HT Eronet kao najmanji od tri operatera, ali sudeći po samom dokumentu Reformske agende, kao i izjavama Edina Forte i Nermina Nikšića, činjenica da se kao primarni korisnik potencijalnih EU fondova u sferi digitalizacije spominje BH Telekom, to će se reflektirati i na MTel kao operatera. No, Srbi imaju svoj entitet kao, kakav takav, osigurač.
Fokus interesa hrvatskih izvršnih kadrova je na koncentraciji reguliranja podzakonskih akata na ministarstvo financija u cilju (sadržaj zakona to potvrđuje) zaštite interesa priređivača igara na sreću. Drugim riječima, prepuštamo vam obavještajno komunikacijsku kontrolu ne samo privatnih, nego i pravnih osoba, samo nam ne dirajte kladionice. Naravno da ćemo sa svoje strane učiniti sve da zakon u ovakvom sadržaju ne prođe”, poručili su iz HRS-a.
(www.jabuka.tv)
pa nemojte podrzavati Kordica vise
Miješaju fiskalizaciju (porezni sustav) s telekomunikacijskom infrastrukturom, koriste netočne ili neprecizne tehničke tvrdnje, ne navode dokaze za tvrdnje o “namještanju“, koriste metafore umjesto tehničkih standarda, ne razlikuju aplikacijski sustav (CPF) od mrežne jezgre, ne nude konkretne tehničke alternative, sve u svemu, priopćenje je čisto političko dramatiziranje, puno dramatičnih metafora, etničkih narativa i insinuacija bez dokaza.
S ovakvim priopćenjima gdje se otvara ozbiljna tema, ali tehnički se potpuno promašuje kontekst se redovito nabacuje SDA, vidim da su ih u HRS-u dobro iskopirali.
Može to i bolje, ako pojačajte političku retoriku s apokaliptičnim konstrukcijama o “kapitulaciji” ,”obavještajnoj kontroli” i “pogodovanju kladionicama” , SDA šamara s time trojkaše, pa zašto vi ne bi i HDZ. Nije loša taktika.
Poslovi s kladionicama su donijeli profit koji je pomogao jačanju hrvatskih nacionalnih interesa.
Ovdje se ne vodi rasprava o tehnologiji, nego o fiskalnoj disciplini.
Real-time fiskalizacija nije prijetnja ni privredi ni telekomima, već mehanizam kojim država prvi put dobija pravovremen uvid u visoko-frekventne tokove novca.
Tehnička infrastruktura je sredstvo, ne nosilac kontrole nad podacima. Suština otpora dolazi iz djelatnosti koje su godinama funkcionisale u režimu odgođenog ili parcijalnog evidentiranja prometa, prije svega kladioničarskog sektora.
Država koja želi stabilne javne finansije mora imati instrumente nadzora nad svim oblicima prometa, bez izuzetaka.
Sve drugo je zamjena teza.