Svaka beba u BiH dužna 5.712 KM

Iznos od 3.370 maraka bankama i mikrokreditnim organizacijama duguje svatko od nas, bar prema podacima Centra civilnih inicijativa. S druge strane, ako se tu zbroji i državni dug, zaduženost po glavi stanovnika iznosi 5.712 KM. Toliko su dužni i oni koji su se upravo rodili.

Golo preživljavanje

Iako su mnogi na rubu egzistencije i gotovo polovina stanovnika je nezaposlena, nenamjenski krediti su sve popularniji. Građani BiH se iz godine u godinu sve više zadužuju, i to za golo preživljavanje. To je neosporna činjenica koju potvrđuju i podaci Centralne banke BiH, piše Večernji list.

Tako je, prema podacima te institucije, čak 75 posto svih kredita koje je stanovništvo podiglo u prvih osam mjeseci ove godine nenamjensko ili potrošačko. Od ukupno 8,445.996 maraka, koliko su se građani zadužili u osam mjeseci, 6,356.729 KM spada u kategoriju potrošačkih nenamjenskih kredita.

Rast zaduženosti bh. građana vidljiv je kada se usporede podaci iz prošle u odnosu na početak ove godine. Zabrinjavajuće je da je ukupni dug na početku ove godine iznosio 8,076.291 KM, dok je na početku prošle bio 7,784.218 KM. Banke smanjuju kamate, a mikrokreditnih organizacija je sve više pa je i više načina da se dođe do kredita, bez kojega mnoge obitelji ne bi mogle od 1. do 1. pokriti rupe u svojim proračunima.

Za popunjavanje rupa u kućnom proračunu, kupnju tehnike ili neku ozbiljniju investiciju većina obitelji nema drugi način nego podići kredit. Redovitu potrošnju od 2008. godine prate i u Savezu sindikata. Prosječna plaća, kažu, od tada nikada nije zadovoljila kompletnu potrošačku košaricu. Redovita plaća pokrivala ju je tek s 45%. U tim podacima je, kažu, i odgovor na pitanje o sve većem broju nenamjenskih kredita, koji se sve češće traže i od mikrokreditnih organizacija čije su kamate znatno veće od onih u bankama.

Čak 11,1% ne vraća kredit

S druge strane, svaki deseti izdani kredit u BiH najvjerojatnije neće biti vraćen, pokazali su najnoviji podaci Europskoga povjerenstva. Naime, kako se ističe, krediti u trećem tromjesečju ove godine koji se ne vraćaju iznose 11,1%, što je čak nešto manje u odnosu na iznos tih kredita u tromjesečju koje mu je prethodilo, kada je taj udio iznosio 11,5%.

Za pokrivanje potencijalnih gubitaka nastalih zbog nemogućnosti naplate kredita, banke su izdvojile novac za pokrivanje 76,5% ukupnoga iznosa nenaplativih kredita. Ti podaci su se, sudeći prema podacima Europskoga povjerenstva, odrazili i na pad profitabilnosti banaka jer je bankarska “marža” s 13,6 pala na 12,1%, a zarada u odnosu na ukupan plasman iznosila je 1,7 posto u odnosu na dva posto prethodnog tromjesečja.

Da nešto ne funkcionira u bankarskom sustavu u BiH, pokazuje i podatak da banke u sefovima imaju mnogo više novca od iznosa koji bi mogle plasirati. Naime, Basel III kriteriji daju bankama pravo da mogu plasirati kredite s pokrivenošću od 8 posto realnih sredstava “u sefu”, dok banke u BiH, prosječno gledano, taj odnos drže na razini od 15,7 posto. To praktično znači da bi banke mogle plasirati dvostruko veći iznos od onoga koji su plasirale.

(www.jabuka.tv)

Komentiraj: