Iako u posljednjih nekoliko godina raste povjerenje stranih ulagača u BiH, potrebno je provesti niz reformi koje bi u budućnosti pomogle da zemlja privuče značajniji broj investicija iz inozemstva.
Iz dosadašnje prakse u kontaktu s stranim investitorima možemo zaključiti da postoji povjerenje stranih investitora o ulaganju u BiH, što potvrđuje i podatak o porastu stranih investicija od 2021. godine, ocijenili su u razgovoru za Fenu iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH – FIPA.
Kako kažu, porast investicija u najvećoj je mjeri registriran kroz reinvesticije i dodatna ulaganja postojećih stranih investitora koji uspješno posluju u BiH.
Međutim, dodaju, u BiH je potrebno provesti niz reformi koje utječu na poboljšanje poslovnih aktivnosti (procedura) u smislu pokretanja poslovanja, dobivanja građevinskih dozvola i priključaka za električnu energiju i sl.
Strani ulagači zamjeraju složenu administraciju i korupciju što pokazuje i izvještaj Američkog State Departmenta u kojem se navodi da je Bosna i Hercegovina otvorena za strana ulaganja, ali da bi uspjeli investitori moraju prevladati značajne izazove uključujući endemsku korupciju, složene zakonske okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure.
Bosna i Hercegovina se suočava s problemima koji su navedeni u izvještaju State Departmenta. Međutim, predstavnici Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH su u kontaktu s investitorima kako bi pomogli u otklanjanju prepreka, a sve u cilju privlačenja stranih investicija u BiH, navode iz FIPA-e.
Ističu da je za poboljšanje poslovne klime u BiH, potrebna suradnja i angažman svih razina vlasti.
Pritom napominju da bi efikasnije reformske promjene svakako doprinijele otvaranju novih radnih mjesta, većoj stopi zaposlenosti, što bi sveukupno imalo pozitivan utjecaj na gospodarstvo u BiH.
Upitani koliko su iznosila izravna ulaganja iz SAD-a, odgovaraju kako su prema podacima o stanju direktnih stranih investicija (DSI) u BiH, koje objavljuje Centralna banka BiH, izravne investicije iz Sjedinjenih Američkih Država zaključno s 31. prosinca 2022. godine iznosile 71,6 milijuna KM ili 36,6 milijuna eura.
Prema registriranim investicijama, Amerika je dvadeseta na listi zemalja najznačajnijih investitora u Bosni i Hercegovini, s udiom od 0,41% u ukupnim DSI (17.4 milijardi KM), kažu iz FIPA-e.
Pojašnjavaju i da investicije iz Sjedinjenih Američkih Država u posljednjih nekoliko godina nisu zabilježile značajnije iznose, a iznos ulaganja iz SAD-a je zabilježen s negativnim predznakom u 2009., 2010., 2016., 2018. i 2019. godini. Ukupne investicije iz Amerike su smanjene, te je udio u ukupnim izravnim investicijama u BiH smanjeno s 1,2% iz 2007. ili 0,9% iz 2013. godine na 0,3% u prosincu 2019. godine ili 0,4% u prosincu 2021. i 2022 godine.
S obzirom na to da se značajnije američke investicije realiziraju preko europskih kompanija koje su u njihovom vlasništvu, iz FIPA-e napominju da je važnost investicija iz SAD-a veća od registriranog udjela, a nadaju se i da će u narednom razdoblju doći do povećanja investicija registriranih iz SAD-a u BiH.
U što se najviše ulagalo?
Strani ulagači su tradicionalno najviše investirali u financijski sektor, telekomunikacije i trgovinu na veliko.
Prema priopćenju Centralne banke BiH, promatrano po djelatnostima za Bosnu i Hercegovinu, najviše ukupnih stranih investicija je registrirano u oblasti financijskih usluga (3,42 milijardi KM), zatim u oblastima telekomunikacija (1,75 milijardi KM) i trgovinu na veliko (1,68 milijardi KM), te se na ove tri oblasti odnosi gotovo 40 posto stranih investicija.
Zanimanje stranih ulagača za obnovljive izvore energije
Preliminarni podaci za razdoblje siječanj – rujan 2023. potvrđuju nastavak pozitivnog trenda iz prethodnih godina i povećanje izravnih stranih investicija (DSI) u Bosni i Hercegovini.
Kada je u pitanju ova godine, iz FIPA-e ističu da su u 2024. izgrađeni proizvodni pogoni Mahle Electric Drives Bosnia Laktaši i GS-RAMA Prozor-Rama, kao i izložbeno-poslovni objekt Porsche BH u Blažuju.
Tvornica GS-Rama
Uz Lidl, u izgradnji su i proizvodni objekti ASTA Bosnia d.o.o. Cazin, PMP Jelšingrad – FMG d.o.o. Gradiška i BH Magnezij & Minerali d.o.o. Kupres.
Dodatno, uz Natron-Hayat, Maglaj značajne su i reinvesticije drugih kompanija sa stranim vlasništvom u unaprjeđenje i modernizaciju proizvodnje, navode iz FIPA-e i napominju da su također najavljene značajne investicije i interes stranih ulagača u obnovljive izvore energije.
Koje su zemlje najviše ulagale u BiH?
Najviše ulaganja u razdoblju siječanj – rujan 2023. godine u BiH bilo je iz Rusije, Nizozemske, Hrvatske, Velike Britanije, Turske i Njemačke.
Zemlje Europske unije (EU 27) u preliminarnom iznosu DSI za spomenuto razdoblje 2023. godine u BiH sudjeluju s 45,3 posto (iznos 653,1 milijun KM).
Kada su u pitanju izravna strana ulaganja u prvih šest mjeseci ove godine, iz FIPA-e kažu kako ti podaci još nisu dostupni.
Prema prvim dostupnim podacima CBBiH, a u okviru statistike platnog bilansa, neto financijska pasiva za izravne investicije u prvom kvartalu 2024. godine je iznosila 509,40 milijuna KM i veća je za 4% u odnosu na isti kvartal 2023. godine kada je iznosila 489,64 milijuna KM. Kao i u prethodnim godinama reinvestirane zarade imaju značajan udio, te su u razdoblju siječanj – ožujka 2024. godine procijenjene s 307,6 milijuna KM i sudjeluju sa 60.4% u ukupnom iznosu.
U ožujku 2024. godine su objavljeni podaci platnog bilansa za 2023. godinu. Prema podacima CBBiH u okviru statistike platnog bilansa, neto financijska pasiva za izravne investicije u 2023. godini je iznosila 1,7 milijardi KM od čega su reinvestirane zarade procijenjene s 957,3 milijuna KM. Reinvestirane zarade imaju značajan udio koji je u 2023. iznosio 56.0% od ukupnom iznosu.
Prema prvim preliminarnim podacima (s procijenjenim zadržanim zaradama) izravne strane investicije su veće 15,8% u odnosu na prethodnu godinu (po platnom bilansu u 2022. bilo 1,475.3 milijuna KM).
(Fena)
Ti obnovljivi izvori su teski lopovluk.
Kako su obnovljivi izvori energije isplativi svima osim elektroprivredama ne važno kojoj elektroprivredi je riječ? Pravilno bi bilo ako su cilj određeni kapaciteti el. energije da se proizvodi iz solara,vjetra…da se državne površine koje su najbolje za takve instalacije dodjele elektroprivredama i da se energija proizvodi za najbolje interese stavnoništva i elektroprivreda čiji su vlasnici građani ove države. A ne da privatnici su prvi pa oni prodaju po skupoj burzovnoj cijenu struju elektroprivredama koje moraju otkupiti tu skupu struju od njih i prodati stavnoništvu i industriji još skuplje da bi se zaradilo nešto. To nema smisla jedino kriminal objašnjava ovo trenutno stanje.
Vidila zaba da se konji kuju pa i ona digla nogu!
Pored toliko vode i rijeka u BiH, neko je smislio obnovljive izvore energije ,cisto pranje para. Imate li iole razuma, iole dostojanstva, imate li iceg ljudskog, ili ste samo poslusnici “elita” koje unistavaju sve sto i koga dotaknu?